Evropska unija je shvatila geopolitičku hitnost i sada je sklona ubrzanju procesa proširenja, navodi se u analizi portal European Western Balkans. Ističe se da je rat u Ukrajini opravdano izazvao zabrinutost zbog sigurnosnih rizika na Zapadnom Balkanu jer je Rusija tradicionalno koristila region da podriva interese EU. Ističe se da je “krhkost institucija” u nekim od zemalja, prije svega u Bosni i Hercegovini, predstavlja “potencijal ranjivost u ukupnoj sigurnosti kontinenta”.
Tokom nedavnog samita održanog u Tirani, lideri Ukrajine i zemalja jugoistočne Evrope usvojili su zajedničku deklaraciju, pozivajući “cijelu međunarodnu zajednicu da snažno poveća podršku Ukrajini”. Dokument također potvrđuje odlučnost zemalja da intenziviraju zajedničke napore za napredak ka Evropskoj uniji, kao i opredijeljenost da učestvuju u poslijeratnom oporavku Ukrajine.
U dokumentu, lideri su potvrdili svoju nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica od 1991. godine i naveli da ostaju posvećeni pružanju neophodne podrške Ukrajini uslijed ruskog agresorskog rata sve dok je ne dođe do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira prema Povelji UN-a i zasnovanom na ukrajinskoj formuli mira.
Pozvali su cijelu međunarodnu zajednicu da snažno poveća podršku Ukrajini u njenoj tekućoj borbi za slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet.
Marija Simeonova, šefica ureda Evropskog savjeta za vanjske odnose (ECFR) u Sofiji kaže za EWB da podrška Zapadnog Balkana Ukrajini postaje sve važnija u sadašnjem okruženju.
“U pozadini razočaravajućih rezultata ukrajinske kontraofanzive i američkog paketa podrške Ukrajini za 2024. koji je zaglavio u Kongresu, Kijev će se sve više oslanjati na Evropljane. Zapadni Balkan i širi region mogu opipljivo upotpuniti podršku Ukrajini jačanjem domaćih kapaciteta za proizvodnju oružja. Osim materijalne podrške, postoji politička dimenzija da se pokaže regionalno jedinstvo protiv ruske agresije u Ukrajini”, kaže Simeonova.
S druge strane, novinar Boško Jakšić smatra da je Samit simboličan i da se svodi na potvrdu jedinstvenog evropskog političkog odgovora na rusku agresiju. On dodaje da regionu nedostaju kapaciteti za značajnije finansijske, vojne, pa čak i humanitarne akcije.
Sigurnosni problemi u regionu kao posljedica rata u Ukrajini
Maria Simeonova smatra da je rat u Ukrajini opravdano izazvao zabrinutost zbog sigurnosnih rizika u regionu, dodajući da je Rusija tradicionalno koristila region da podriva interese EU, tako da krhkost institucija u nekim od zemalja, prije svega u Bosni i Hercegovini, predstavlja potencijal ranjivost u ukupnoj sigurnosti kontinenta.
“EU ulaže značajna sredstva u rješavanje bilateralnih sporova, podsticanje reformi i izgradnju kapaciteta. Suočeni s agresijom Rusije, ovi napori moraju opstati, u koordinaciji s NATO-om, uz priznavanje da je odgovornost EU da projektuje svoje strateško razmišljanje u regionu. Vjerujem da su Brisel i glavni gradovi sada došli do te realizacije”, kaže Simeonova.
Međutim, ona smatra da je rat u Ukrajini doveo do značajne promjene u načinu na koji EU doživljava proširenje.
“Nesumnjivo, ovo označava pozitivnu promjenu, jer je EU shvatila geopolitičku hitnost i sada je sklona ubrzanju procesa proširenja. Međutim, ova transformacija zahtijeva paralelnu diskusiju o prilagođavanju institucija i politika EU. Sada je imperativ da se odgovoran razgovor o ovim pitanjima odvija ne samo u Briselu već i u glavnim gradovima kako bi se osiguralo da se sva pitanja rješavaju na održiv način“, smatra Simeonova.
Prema njenim riječima, što se tiče Svjetske banke, Ukrajine, Gruzije i Moldavije, osim formalnog procesa pridruživanja, te zemlje bi također trebale dati uvjerljiv vlastiti argument demonstrirajući usklađenost sa vanjskom politikom EU i posvećenost ambicioznoj klimatskoj agendi EU.
“Geopolitička hitnost ne treba da služi kao izgovor da se ne napreduju u reformama – naprotiv, reforme u regionu sada moraju da se odvijaju punom brzinom, jer kriterijumi za proširenje neće popustiti”, zaključuje ona.
Vućićev sastanak sa Zelenskim
Kako navodi EWB, na marginama samita održanog u Tirani posebnu pažnju privukao je susret predsjednika Srbije i predsjednika Ukrajine. Srbija je i dalje jedina država Zapadnog Balkana koja još nije uskladila svoju vanjsku politiku sa EU u smislu evropskih sankcija Rusiji.
Poslije njihovog četvrtog sastanka od početka rata u Ukrajini, Zelenski je zahvalio Beogradu na podršci suverenitetu i integritetu Ukrajine, kao i na humanitarnoj pomoći i prijemu ukrajinskih izbeglica.
Predsjednik Srbije je naveo da su Ukrajinci “slavenska braća” Srbije, kao i Rusi. Vučić je rekao da je obavijestio Zelenskog da su rezerve municije u Srbiji trenutno na 63 odsto kapaciteta, te da je izdao naredbu da se popuni do 100%.
U medijima u Srbiji se mnogo spekuliše o izvozu municije iz te zemlje u Ukrajinu. U aprilu prošle godine, Reuters je objavio povjerljivi dokument Pentagona u kojem se navodi da je Srbija pristala da isporuči oružje Kijevu, odbijajući da sankcioniše Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu.
Boško Jakšić objašnjava da Srbija najveći dio sopstvene proizvodnje municije izvozi u SAD, a taj kanal je u krajnjoj liniji od koristi Ukrajini.
“Beograd je dobio formalno pokriće i pravi se da ne zna, iako je to javna tajna. Municija služi kao balans za srpske vlasti koje često izbjegavaju da se pridruže kritikama Kremlja. U trenutku kada se Ukrajina suočava sa ozbiljnim deficitom municije na linijama fronta, što je podstaklo inicijativu da se prikloni ruskoj strani, predsjednik Zelenski mora da bude zahvalan predsedniku Vučiću iako se čini da njih dvojica nisu bliski partneri. Pitanje je šta slijedi”, kaže Jakšić.
On ocjenjuje da je Beograd svakako pod velikim pritiskom Moskve zbog izvoza municije i u tom svjetlu treba posmatrati odluku o smanjenju izvoza kako bi se popunile strateške rezerve Srbije.
“Svi signali ukazuju da Srbija nema čemu da se nada na evropskom putu ukoliko dosljednije i odlučnije ne uskladi svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU. Ovo nije nova poruka, ali je pitanje koliko će EU insistirati na tome kako se približavaju izbori za Evropski parlament. Beograd će ponovo moći da kupuje vrijeme, što nesumnjivo odgovara vlastima koje na razne načine pokazuju da nisu spremne za istinske demokratske reforme”, smatra Jakšić.
Prema njegovim riječima, članstvo u EU ostaje deklarativni cilj, dok praksa pokazuje da se zemlja sve više udaljava od EU.
“Tek kada se uspostave nove evropske institucije, može se očekivati ponovni pritisak, prije svega na finansijskom planu, koji bi mogao biti jedini efikasan”, zaključuje Boško Jakšić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!