FBiH i Brčko prihvatili izdvajanja za deminiranje, RS protiv: Za N1 iz državnog ministarstva otkrili gdje je zapelo

Riječ je o zakonskom rješenju koje bi trebalo zamijeniti postojeći Zakon o deminiranju iz 2002. godine, modernizirati sistem protivminskog djelovanja i osigurati dugoročnije i predvidivije finansiranje uklanjanja mina.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da je najveći dio potrebnih mišljenja već pribavljen, ali da procedura još nije završena.

"Potrebna mišljenja na Nacrt zakona su dostavljena, izuzev mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH", naveli su za N1.

Federacija BiH i Brčko distrikt nemaju primjedbi, RS se protivi procentualnom izdvajanju

Jedna od najvažnijih novina predloženog zakona jeste obaveza izdvajanja najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta za protivminsko djelovanje.

Takvim rješenjem prvi put bi se zakonski uspostavio obavezni model finansiranja deminiranja, čime bi se smanjila zavisnost od međunarodnih donatora.

Međutim, stavovi nadležnih institucija nisu usaglašeni.

"Za istaknuti je da Vlada Federacije BiH i Vlada Brčko distrikta u mišljenjima na Nacrt zakona nisu imale primjedbi na predviđeno izdvajanje najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava iz budžeta istih, dok Ministarstvu finansija RS-a nije prihvatljivo procentualno određivati iznos sredstava za provođenje razminiranja", odgovorili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

To znači da je jedno od ključnih pitanja budućeg zakona, način osiguravanja domaćeg novca za uklanjanje mina, već izazvalo različite stavove nadležnih institucija.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH poručuju da će, nakon što zaprime preostalo mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH, poduzeti potrebne korake kako bi nacrt bio upućen u daljnju proceduru.

Za deminiranje 75 kvadratnih kilometara godišnje potrebno više od 61 milion KM

Koliko je pitanje finansiranja važno, pokazuju podaci koje je Ministarstvo civilnih poslova BiH dostavilo N1.

Prema novim planovima, Bosna i Hercegovina trebala bi godišnje razminirati 75 kvadratnih kilometara teritorije, a za ostvarenje tog cilja potrebno je 61,35 miliona KM.

Taj cilj utvrđen je kroz Revidiranu strategiju protivminskog djelovanja, u čijoj su izradi učestvovali Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), Oružane snage BiH, entitetske uprave civilne zaštite, organizacije MAG i NPA, EUFOR i drugi relevantni učesnici.

Prema procjenama BHMAC-a, zasnovanim na budžetima za 2026. godinu, obavezno izdvajanje najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava osiguralo bi približno 60 posto novca potrebnog za realizaciju godišnjeg plana.

Drugim riječima, primjenom predloženog zakonskog minimuma moglo bi se osigurati oko 36,8 miliona KM godišnje, dok bi preostalih približno 24,5 miliona KM trebalo pronaći kroz druge domaće izvore i međunarodnu pomoć.

Iz Ministarstva objašnjavaju da bi ovakav model omogućio pouzdanije planiranje aktivnosti, kontinuitet deminiranja i bolje usklađivanje ciljeva s raspoloživim finansijskim, ljudskim i tehničkim kapacitetima.

Posebno naglašavaju da je međunarodna donatorska pomoć, od koje je proces deminiranja godinama zavisio, s vremenom opadala.

Planovi deminiranja godinama se ostvarivali sa svega 20 do 30 posto

U odgovorima za N1 Ministarstvo civilnih poslova BiH otkriva i podatak koji pokazuje razmjere dugogodišnjih problema u procesu uklanjanja mina.

Naime, prije dvije godine Ministarstvo je pokrenulo pitanje neispunjavanja planiranih rokova deminiranja i zatražilo analizu razloga zbog kojih su godišnji planovi ostvarivani u izuzetno malom procentu.

Prema podacima Ministarstva, realizacija planova u proteklih 10 do 15 godina u prosjeku je iznosila svega 20 do 30 posto.

Takva dinamika pokazala je da ranije postavljeni ciljevi nisu bili usklađeni sa stvarnim mogućnostima sistema.

Zbog toga je Ministarstvo insistiralo na utvrđivanju realnijih rokova i pripremi novog zahtjeva za produženje rokova razminiranja Bosne i Hercegovine prema Komitetu za implementaciju obaveza iz Otavske konvencije.

Analiza je, kako navode, pokazala i potrebu donošenja revidirane strategije koja će biti zasnovana na ostvarivim ciljevima, što ranije nije bio slučaj.

Na zahtjev Ministarstva civilnih poslova BiH, BHMAC je zajedno s drugim nadležnim institucijama i međunarodnim partnerima definisao novi godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara.

Međutim, ostvarenje tog cilja zavisit će i od toga hoće li biti osigurano dovoljno novca.

Novi zakon donosi i veća prava za deminere i drugo terensko osoblje

Osim finansiranja, nacrt zakona predviđa i značajne promjene u zaštiti prava osoba koje rade na poslovima protivminskog djelovanja.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH pojašnjavaju da postojeći zakon ne obuhvata dovoljno precizno sve kategorije zaposlenih i angažiranih osoba, niti njihova prava uvijek odgovaraju rizicima kojima su izloženi.

Novim zakonskim rješenjima detaljnije bi se uredio status terenskog osoblja, uključujući osobe angažirane na izviđanju i kontroli kvaliteta.

Posebna pažnja posvećena je pravima iz radnog odnosa, penzijskom stažu i odgovarajućem osiguranju.

Cilj je da prava zaposlenih budu pravednije uređena i direktno povezana s opasnostima kojima su izloženi tokom obavljanja svojih poslova.

Predviđena je i modernizacija stručne terminologije te usklađivanje domaćih propisa s Međunarodnim standardima za protivminsko djelovanje (IMAS).

Novi zakon trebao bi preciznije definirati nadležnosti i odgovornosti institucija, unaprijediti primjenu postojećih standardnih operativnih procedura i osigurati efikasnije upravljanje cjelokupnim sistemom.

Kada će se zakon naći pred Vijećem ministara BiH?

Uprkos tome što je nacrt pripremljen i što je većina nadležnih institucija dostavila mišljenja, iz Ministarstva civilnih poslova BiH nisu mogli precizirati kada bi zakon mogao biti razmatran na sjednici Vijeća ministara BiH.

"Ministarstvo civilnih poslova BiH opredijeljeno je za što skorije okončanje procedure i upućivanje Nacrta zakona Vijeću ministara BiH na razmatranje, međutim termin njegovog razmatranja zavisit će od okončanja propisane procedure, pribavljanja potrebnih mišljenja i eventualnog usaglašavanja teksta s nadležnim institucijama koje su učestvovale u izradi Nacrta", naveli su za N1.

Do sada su mišljenja dostavili Ured za zakonodavstvo BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, ministarstva odbrane, sigurnosti i pravde BiH, vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, Komisija za deminiranje BiH i BHMAC.

Ipak, bez preostalog mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH procedura još nije okončana.

Tako Bosna i Hercegovina, uprkos pripremljenom novom zakonskom okviru, i dalje čeka završetak institucionalnih procedura koje bi trebale omogućiti stabilnije finansiranje i brže uklanjanje mina.

Šta kažu iz Ministarstva finansija i Civilne zaštite RS-a?

Nakon što je Ministarstvo civilnih poslova BiH za N1 potvrdilo da se Ministarstvo finansija Republike Srpske protivi prijedlogu kojim bi se zakonski utvrdio minimalni procenat budžetskih izdvajanja za deminiranje, odgovore smo zatražili i od nadležnih institucija ovog entiteta.

Iz Ministarstva finansija RS-a nisu precizirali koji bi model finansiranja protivminskog djelovanja za njih bio prihvatljiv, navodeći da je takvo pitanje hipotetičko.

"Postavljeno pitanje o tome šta bi bilo prihvatljivo za Ministarstvo finansija je hipotetičko pitanje", naveli su u odgovoru za N1.

Pojasnili su da se budžet Republike Srpske formira na osnovu Zakona o budžetskom sistemu RS-a, prema iskazanim potrebama budžetskih korisnika, ali i u skladu s raspoloživim sredstvima i mogućnostima budžeta.

"Republička uprava civilne zaštite raspolaže svim podacima o finansiranju, a u njihovoj nadležnosti je i protivminsko djelovanje u Republici Srpskoj", poručili su iz Ministarstva finansija RS-a.

Podsjetili su i da prijedlog budžeta usvaja Vlada Republike Srpske, dok konačnu odluku o budžetu donosi Narodna skupština RS-a.

Odgovor smo dobili i od Republičke uprave civilne zaštite RS-a, iz koje su potvrdili da su učestvovali u procesu izrade nacrta zakona o protivminskom djelovanju u BiH.

Kako su pojasnili, na osnovu zaključka Vlade Republike Srpske imenovali su svog predstavnika u radnu grupu zaduženu za izradu zakonskog teksta.

"Član Radne grupe iz Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske učestvovao je u izradi prijedloga teksta članova Nacrta zakona u dijelovima koji se odnose na prijedloge koji zahtijevaju učešće struke, dok je jasno naglasio da će za ostale prijedloge teksta članova Zakona biti potrebno pribaviti mišljenja nadležnih institucija Republike Srpske", naveli su iz Republičke uprave civilne zaštite.

Dodali su da su Vlada RS-a, odnosno nadležna ministarstva, svoja konačna mišljenja dostavili Ministarstvu civilnih poslova BiH posredstvom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a.

Iz ovih odgovora proizlazi da su institucije RS-a učestvovale u pripremi zakonskog rješenja i dostavile svoja mišljenja, ali Ministarstvo finansija RS-a nije preciziralo kakav bi alternativni model izdvajanja sredstava za deminiranje podržalo.

I na kraju, dok nadležne institucije razmatraju zakonska rješenja i način raspodjele finansijskih obaveza, godišnji cilj razminiranja od 75 kvadratnih kilometara ostaje vezan za osiguravanje više od 61 milion KM, a ostvarenje tog plana zavisit će od uspostavljanja održivog sistema finansiranja.