Mnoštvo zelenih površina i nadaleko poznati drvoredi razlog su što je Banjaluka godinama nazivana “gradom zelenila". Postavlja se pitanje da li je to i dalje tako?

U različitim intervalima, zelene površine su krčene kako bi se stvorilo više mjesta za stambene zgrade. Stari parkovi su modernizovani, sa vise betona nego zelenih površina.

Pa se tako park “Petar Kočić” pretvorio u park sa tek ponekim drvetom, dok je Picin park, nekada velika zelena površina, postao naselje sa visokim zgradama. I to su samo neki od primjera.

Nesporno je da je grad na Vrbasu bogat zasađenim stablima ili grupom stabala. No, izgradnja novih saobraćajnica nije pratila izgradnju novih drvoreda.

Drvoredi u Banjaluci se prostiru na dužini od 45,6 kilometra ali su raspoređeni u samo 72 ulice. Na njima raste ukupno 7.559 stabala.

Posljednje analize koje su rađene pokazale su da svaki građanin na raspolaganju ima 6,4 metara kvadratnih javnih zelenih površina što je duplo niže od evropskog standarda. Naime, evropski standardi preporučuju da bi parametar koji određuje odnos javnih zelenih površina i broja stanovnika trebao iznositi od 12 do 15 metara kvadratnih po stanovniku. Tako je računica pokazala da je u zadnjih više od 20 godina uočeno značajno smanjenje zelenih površina.

Jedini park koji je osnovan nakon zemljotresa je park “Kupusište”, sa stablima. Manji park izgrađen je u Rosuljama, a park Mladen Stojanović je obnovljen. No, već od ranije najavljena je gradnja novih parkova, kao sto je veliki gradski park kod Delte, sto je nedavno potvrdio i gradonačelnik Banjaluke, rekavši i istovremeno priznavši da je epitet “grada zelenila” izgubljen :”vraćamo Banjaluci epitet grada zelenila”

“Banjaluka će dobiti i “Park knjige” između Narodnog pozorišta Republike Srpske i “Kuće Milanovića”, park posvećen Banjalučkom veleizdajničkom procesu, kako je naveo, biće izgrađen na lokaciji nekadašnjeg kina “Kozara”, park posvećen Tvrtku i Kotromaniću na lokaciji nove najveće kružne raskrsnice u gradu, dok će Ćirilični park biti uređen na “Kupusištu”, rekao je Stanivuković.

Iz CZZS su ranije upozoravali da se pojedina područja kao sto su šume oko Banjaluke, ali i parkovi, stabla, pećine trebaju zaštiti.

Razlog svakako osim izgradnje stambenih objekata a manje izgradnje zelenih površina vidi se i u svijesti građana, što se najbolje očitava kada se pogleda čistoća grada.

Činjenica jeste, da u odnosu na neke druge gradove u BiH, Banjaluka se može pohvaliti vođenjem računa o čistoći grada, no i to se s godinama promijenilo. Parkovi nisu zatrpani smećem. U akciji čišćenja, sakupljanja lišća u jutarnjim časovima se radnici zaposleni u čistoći mogu vidjeti.

No, pojedini građani Banjaluke u posljednje vrijeme svjedočili su prepunim kontejnerima, divljim deponijama i nepravilnim odlaganjem otpada. Pojedini mještani banjalučkih naselja žalili su se na upravo ovaj problem.

N1

N1

N1

N1

N1

No, iz preduzeća “Čistoća” Banjaluka tvrde drugačije

“Banjaluka je čist grad i grad zelenila i svakom danom nastojimo da je dovedemo do savršenstva , dovoljno je kontejnera u Banjaluci, ali ima kontejner koji je namijenjen za kućni otpad , sav kabasti otpad može se uz dogovor odvesti , imamo dovoljno i vozil”, rekao je Milan Plavšić tehnički direktor preduzeća Čistoća Banjaluka

Očuvanje epiteta “grad zelenila” kao i jednog od najčistijih gradova, svakako da Banjaluka ne treba izgubiti, ne samo zbog ljepote nego i očuvanja zdravlja, kako životne sredine tako i njenog stanovništva.