Strože granične kontrole, nova vizna ograničenja, visoke cijene koje naplaćuju krijumčari – i velika želja šest zemalja Zapadnog Balkana da se pridruže Europskoj uniji smatraju se glavnim razlogom dramatičnog pada u broju ilegalnih migranata koji su registrovani u prošloj godini na Balkanskoj ruta, na putu iz azijskih i afričkih zemalja ka zapadenoeuropskim destinacijama. Britanski Telegraph analizirao je stanje na terenu i to da li službene statistike Frontexaa oslikavaju stvarno stanje na terenu, a stručnjaci odgovaraju da li će se ovakav trend zadržati i da li je situacija u zemljama Bliskog i Dalekog Istoka potencijalna opasnost za nova ilegalna kretanja migranata ka Europi.

Njihova putovanja vode ih kroz borove šume i snijegom prekrivene planine, uz željezničke pruge i ceste koje vode u željeni bolji život u obećanim zemljama zapadne Europe. Duže od decenije stotine hiljada izbjeglica i migranata s Bliskog istoka, Afrike i Azije prešli su Egej od Turske do Grčke, a zatim se prebacivali prema sjeveru kroz Balkan dok su pokušavali stvoriti novu budućnost u Britaniji, Njemačkoj i drugim zemljama odredišta, navodi se u uvodu teksta.

U 2022. godini gotovo 145 hiljada tražitelja azila krenulo je na put, izbjegavajući žilet-žicu i metalne ograde, pse čuvare i granične patrole. U 2023. blizu 100 hiljada njih krenulo je na odiseju.

Ali prošle godine, brojke su dramatično pale – za 78 posto.

Otkriveno je nešto više od 21 hiljada ilegalnih prelazaka granice od strane neovlaštenih migranata, prema ovomjesečnom izvještaju Frontexa, agencije Europske unije za zaštitu granica i obalnu stražu.

Zemlje Zapadnog Balkana kao primjer efikasne borbe s ilegalnim migracijama

Šta je razlog za ovaj dramatičan pad? Odgovor leži u nizu različitih faktora: strože granične kontrole, nova vizna ograničenja, visoke cijene koje naplaćuju krijumčari – i velika želja šest zemalja Zapadnog Balkana da se pridruže EU.

Prvo, došlo je do pooštravanja graničnih provjera u regiji, koja se sastoji od Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, koje su sve na ulazu u Europu, ali još nisu članice EU.

Velik dio toga došao je na poticaj iz Brisela.

U okviru inicijative pod nazivom Akcijski plan za Zapadni Balkan koju je pokrenula Europska komisija 2022. godine, sklopljeni su dogovori sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom. O sličnom dogovoru raspravlja se i s Bosnom i Hercegovinom, koja se nalazi u srcu migracijske rute.

Frontex je proširio svoju prisutnost i sada ima oko 500 službenika u regiji.

Potpisivanjem sporazuma sa Srbijom prošle godine, Ylva Johansson, komesarka EU za unutarnje poslove, pozdravila je ono što je nazvala “izvrsnom suradnjom na granicama EU između srbijanskih graničara i kolega iz Frontexa protiv kriminala, krijumčara migranata i neregularnih migracija”.

Krajem 2023., snage od više od 800 srbijanskih policajaca, uz podršku dronovima i helikopterima, pokrenule su niz racija na krijumčare koji djeluju u zemlji.

U najvećoj policijskoj operaciji u zemlji u posljednjih 20 godina, prešli su na tajne prijelaze na istoku Srbije, na granici s Bugarskom, na jugu na granici sa Sjevernom Makedonijom i na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Uništili su baze koje su koristile krijumčarske grupe i uhapsili krijumčare, optuživši ih za trgovinu ljudima i ilegalno posjedovanje automatskih pušaka i streljiva.

Drugo, san o ulasku u EU korišten je kao mamac za zemlje Zapadnog Balkana u zamjenu za njihovu pomoć u zaustavljanju tokova migranata.

“Zemlje u regiji pooštravaju granične kontrole i surađuju u patroliranju s Frontexom u zamjenu za obećanje pristupanja EU”, rekao je visoki dužnosnik EU za migracije. “Žele pokazati da su voljni partneri. Puno je lakše uvjeriti zemlje da surađuju po pitanju migracija ako se žele pridružiti bloku”.

Alberto-Horst Neidhart, viši politički analitičar pri European Policy Centre organizaciji u Briselu smatra da su mjere koje je uvela EU dale rezultate.

“Kada je Komisija krajem 2022. pokrenula svoj Akcijski plan za Zapadni Balkan, to je odražavalo činjenicu da se regija smatrala slabom karikom u upravljanju granicama EU. Te je godine došlo do naglog porasta broja dolazaka. Poduzete radnje bile su kritične i uključivale su jačanje graničnih kontrola i borbu protiv krijumčarenja”, ističe.

Treće, Bruxelles je izvršio pritisak na države Zapadnog Balkana da usklade svoja pravila o vizama s onima u EU.

Prethodno su mnoge balkanske zemlje imale relativno blage vizne režime koji su omogućavali ljudima iz zemalja u razvoju da stignu izravno avionom. Odatle bi mogli ilegalno ući u EU. To se sada promijenilo, kao rezultat izravnog pritiska iz Brisela. Nalozi Europske komisije bili su izravni i beskompromisni: “Svi partneri sa Zapadnog Balkana trebali bi prioritetno uskladiti svoju politiku viza s EU-om”, navodi se u izvještaju s kraja 2022.

Srbija je, na primjer, ukinula politiku po kojoj su građani Tunisa, Indije, Burundija i Gvineje Bisao mogli ulaziti u zemlju bez viza. Promjena politike izravna je posljedica pritiska iz Brisela, koji je bio zabrinut da sistem iskorištavaju migranti koji Srbiju pokušavaju iskoristiti kao odskočnu dasku za ulazak u EU.

Kako granične kontrole postaju rigoroznije, migrantima postaje sve teže kretati se Balkanom bez zadržavanja. To mnoge od njih tjera da potraže usluge krijumčara. Ali krijumčari su morali smisliti inventivnije taktike i nove rute – a to znači da povećavaju svoje naknade.

“Strože granične provjere znače da je migrantima puno teže sami krenuti na put. Sve više i više moraju plaćati krijumčarima”, rekla je Anesa Agović, terenska koordinatorica u Bosni i Hercegovini za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Basnosnovne zarade u polju krijumčarenja ljudima

Profil krijumčara se mijenja, pojašnjava Agović.

“Nekada je bilo uključeno mnogo lokalnog stanovništva, ali sada vidimo mnogo stranih krijumčara u regiji. Ima dosta Turaka i Pakistanaca, ali i ljudi iz Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije. Postoji ogromna količina novca koja se može zaraditi. Oni mogu olakšati prelazak granice jer su razvili odnos s korumpiranim službenicima. To je sofisticiran posao. Oni migrantu mogu ponuditi ‘paket aranžman’ koji će ga odvesti cijelim putem od Turske do krajnjeg odredišta poput Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva. Britanija je među prvih pet konačnih odredišta”, dodaje Agović.

Politico otkriva tajni plan Bjelorusije da preko migranata “minira” EU

Krijumčarima je pomogao napredak u tehnologiji poput GPS-a, internetskih aplikacija za prijenos novca i šifriranih grupa za chat.

Svake godine trgovci ljudima na Zapadnom Balkanu zarade između 20 i 50 miliona eura, procjenjuje Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Na granici Srbije i članice Europske unije Mađarske došlo je do oružanih sukoba grupa afganistanskih i marokanskih krijumčara, a krijumčari su imali automatsko oružje.

Nasilje je postalo toliko veliko da je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, upozorio svog ministra unutarnjih poslova da će poslati vojsku ako policija ne bude mogla riješiti situaciju.

Dok EU i Frontex pozdravljaju pad ilegalnih dolazaka od 78 posto kao veliki uspjeh, operateri na terenu nisu u potpunosti uvjereni statistikom. Diljem regije, nevladine organizacije koje rade s izbjeglicama i migrantima kažu da su strože granične kontrole gurnule cijeli posao neregularne migracije dalje u podzemlje. Budući da tražitelji azila koriste nove rute i pribjegavaju krijumčarima, teže ih je otkriti i stoga se ne broje.

“Prošle godine je došlo do smanjenja broja migranata, ali ne tako velikog kao što kaže Frontex”, rekla je gospođa Agović govoreći iz Sarajeva.

U Trstu u sjeveroistočnoj Italiji, koji je odredište za mnoge od onih koji putuju na sjever preko Balkana, socijalne organizacije inzistiraju na tome da su Frontexove statistike dramatično podcijenile stvarni broj migranata koji prolaze.

Talijanski konzorcij solidarnosti (ICS), nevladina organizacija koja djeluje u Trstu i Friuli Venezia Giuliam, regiji koja graniči sa Slovenijom, saopštava da je daleko više migranata koji koriste zapadnobalkansku rutu nego što bi podaci Frontexa sugerirali.

ICS je istaknuo da je broj migranata koji su ilegalno ušli u Grčku iz Turske prošle godine porastao za 14 posto u poređenju s 2023. Grčka je tradicionalna ulazna tačka za balkansku rutu i velika većina od tih 69 hiljada ljudi vjerovatno je krenula sjeverno u regiji. Migrantska putovanja odvijaju se “na manje vidljive načine” uz pomoć “sve strukturiranijih mreža trgovaca”, rekla je nevladina organizacija.

‘Kretanje ljudi postalo je prikrivenije’

International Rescue Committee, međunarodna nevladina organizacija, saopštila je da je njeno osoblje u Trstu prošle godine pomoglo više od 13 hiljada migranata i izbjeglica, što je pad od samo 16 posto u poređenju s brojem ljudi kojima je ta organizacija pomogla 2023. godine.

“Kretanje ljudi postalo je prikrivenije, brže i pretežno noćno zbog pojačanih graničnih kontrola. Osim toga, krijumčari sada koriste novije, manje posjećene, ali opasnije rute”, rekao je glasnogovornik IRC-a.

Kako Ujedinjeno Kraljevstvo može primijeniti uspješne prakse s Balkana

Dok balkanske nacije suzbijaju posao krijumčarenja ljudi vrijedan više miliona funti, stručnjaci kažu da Ujedinjeno Kraljevstvo mora naučiti lekcije.

“Jedna stvar koju smo naučili je da je suradnja između zemalja ključna, da je ključna razmjena informacija”, rekla je Agović. “Krijumčari djeluju izvan državnih granica i jedino se zajedničkim naporima može boriti protiv krijumčarskih lanaca. Također bih rekla, slijedite novac. Puno prljavog novca od krijumčarenja završi u bankama velikih krijumčara, od kojih nitko ne živi na Balkanu. Neki od njih nalaze se u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj. Tamo ide novac”.

Za zapadnoeuropske zemlje koje se već bore s migrantima i izbjeglicama, prijavljeni pad broja na Balkanu mogao bi biti dobrodošla vijest. Ali silazni trend možda neće dugo trajati.

“Hoće li ove brojke dugoročno ostati iste? Tokovi migranata mogu se brzo promijeniti”, rekao je Neidhart iz European Policy Centrea.

“U centralnom Mediteranu došlo je do smanjenja broja zahvaljujući suradnji između Italije i Tunisa, ali broj prelazaka iz zapadne Afrike na Kanare se povećao. Situacija na Zapadnom Balkanu mogla bi ponovno eskalirati u svakom trenutku. Ako se nastavi građanski rat u Siriji, na primjer, to će proizvesti raseljavanje i kretanje. Nema garancije da će se brojke koje sada vidimo nastaviti i u budućnosti”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje