Ulazimo u eru post-novinarstva "gdje istina postaje besmislena"

Ali ulozi ovih zatvaranja protežu se mnogo dalje, najavljujući zoru zabrinjavajućeg poglavlja u globalnoj demokraciji - ere "post-novinarstva", gdje istina postaje besmislena.

2025. je trebala biti godina preporoda za europske medije, s Briselom koji je donio novo zakonodavstvo o slobodi medija. Međutim, u stvarnosti, posljednjih nekoliko mjeseci bilo je sve samo ne to, jer su se novinari na europskoj periferiji suočavali s potpunom krizom, navodi se utekstu Alexandre Karppi - voditeljice istraživanja i komunikacija u Balkan Free Media Initiative iVanese Valcheve - koordinatorica operacija i projekata u BFMI-ju.

Nekoliko dana nakon inauguracije, američki predsjednik Donald Trump zamrznuo je strano financiranje američkog State Departmenta i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), te je agenciju na kraju zatvorio 1. jula. S hiljadama neovisnih medija koji ovise o financiranju ove dvije agencije, utjecaj se osjetio u redakcijama diljem svijeta putem prisilnih otpuštanja, otkaza i zatvaranja ureda.

U martu je Trump potpisao direktivu kojom je efektivno uništena Američka agencija za globalne medije, koja financira Glas Amerike i Radio Slobodna Europa/Radio Liberty - dva najznačajnija medija koji pokrivaju Europu i Euroaziju, s višedecenijskom historijom izvještavanja o autoritarnim režimima.

Uprkos pravnim bitkama koje traju, otpuštanja osoblja u tim organizacijama su u toku, uključujući i neke od najistaknutijih novinara koji prate regiju. A sada će Al Jazeera Balkans službeno prestati emitirati nakon 14 godina.

Neovisni mediji već dugo su u financijskoj krizi. No, Trumpova administracija koja je iznenada povukla sredstva donatora - i istomišljenici koji su slijedili taj primjer - izazvala je haos koji je teško kvantificirati.

Mediji poput Al Jazeere Balkans, VOA-e i RFE/RL-a pružili su platformu i „pokriće“ građanima da upozore na zloupotrebu vlasti i zahtijevaju odgovornost od onih na vlasti - posebno na medijskim tržištima pod državnom kontrolom poput onih na Balkanu.

Učinak ovih odluka odmah će se osjetiti u Srbiji, na primjer, gdje se historijski val represije protiv medija i civilnog društva odvija paralelno s uništavanjem američke inostrane pomoći. Epicentar ove borbe su stalni studentski prosvjedi koje je potaknuo korupcijski skandal u studenom prošle godine.

Pozivajući se na izjave Trumpovih dužnosnika da su sredstva USAID-a možda zloupotrijebljena, srbijanska policija je u februaru izvršila raciju u uredima četiri organizacije - što je bio najava brutalnosti koju će vlada upotrijebiti protiv demonstranata. Sljedeći krug zatvaranja starih medija u martu poklopio se s ocrnjivanjem drugih regionalnih medija, poput Balkanske istraživačke mreže, i pojedinačnih stručnjaka.

"Novi svjetski poredak"

Ovo je najstrašniji primjer, ali nestabilnost vlade na Kosovu, međuetnički sukobi u Sjevernoj Makedoniji i secesionistička kriza u Bosni i Hercegovini ukazuju na buduće turbulencije, a građanima će očajnički trebati tačno izvještavanje.

U 1990-ima, zapadne vlade ulagale su milione u razvoj medija, kladeći se da pluralistički mediji mogu zaštititi postkonfliktna društva od recidiva autoritarizma. Novinarstvo tada nije bilo samo o činjenicama, već se smatralo glavnim stupom mira, slobodnog tržišta i demokracije. To je bio izvor Al Jazeere Balkans, Glasa Amerike i Radija Slobodna Evropa/Radio Slobodna Evropa.

No danas se čini da se ta oklada nije isplatila. A kada se Al Jazeera Balkans ugasi, to neće samo označiti kraj ugledne regionalne televizije, već će signalizirati i početak ere "post-novinarstva". Novinarstvo kakvo poznajemo nastavit će postojati, ali bit će lišeno utjecaja, dosega i značenja.

Zatvaranje tradicionalnih medija na Zapadnom Balkanu označava kraj višedecenijske borbe protiv autoritarne represije u Europi. Ova mala regija sada je pravi eksperiment o tome kako će izgledati budućnost - osim ako demokratska zajednica ne djeluje.

Europske institucije moraju prevladati upravljanje krizama i nostalgiju za jučerašnjim zlatnim dobom medija. Cilj nije samo spasiti naslijeđene redakcije i održati neovisne medije - cilj je obnoviti novinarstvo kao javno dobro, uz odgovarajuće financiranje, infrastrukturu i političku volju.

Kao početna tačka, Europi je prijeko potrebna promjena u kolektivnom načinu razmišljanja. Brisel mora novinarstvo vidjeti ne kao sporedni projekt demokracije, već kao njezinu nužnost.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad