Stručnjaci upozoravaju: Ruski utjecaj ostaje najveća prijetnja regionu

Ruska agresija na Ukrajinu i sukob na Bliskom istoku iz temelja su poljuljali globalnu sigurnost. Kako se ta previranja reflektiraju na područje Zapadnog Balkana, pitanje je koje je okupilo stručnjake iz BiH, regije, ali i svijeta. S ciljem razmjene stavova, ali i pronalaska rješenja za održavanje stabilnosti.

"Vodili smo se idejom da svi oni najcrnji scenarij koji su se predviđali za Zapadni Balkan prije i nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u smislu nasilne eskalacije nisu ostvareni. To ne znači da ćemo zanemarivati probleme, politička i sigurnosna kriza na izvjetan način je još uvijek tu", kaže Edina Bećirević, predsjednica Atlantske inicijative BiH.

"Eksperti i ekspertice iz različitih oblasti će podijeliti mišljenja i perspektive. I to se možda razlikuje, njihove perspektive, ali takve razmjene su ključne za konstruktivan dijalog", dodaje Kathrine Biering, ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH.

Iz NATO-a stigla i jasna poruka. Rusija i ruski utjecaji širom regije ostaju najveća prijetnja.

"Naš svijet se brzo mijenja. Globalno sigurnosno okruženje danas je nestabilno, zapravo, ugroženo višestrukim prijetnjama i izazovima. Za euroatlansko područje Rusija ostaje najozbiljnija i direktna prijetnja", upozorava Kevin Hamilton, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a.

Iako su najcrnji scenariji nasilne eskalacije u regiji izbjegnuti, kriza je i dalje opipljiva. Dok jedni upozoravaju na hibridne prijetnje, drugi fokus stavljaju na unutrašnju eroziju demokratije.

"Trenutno proživljavamo dramatične promjene i situacija se mnogo mijenja u svijetu. Imamo dvije velike krize, to je rat Rusije protiv Ukrajine i imamo rat na Bliskom istoku,a ono što je najvažnije je što ćemo mi ovdje razgovarati o tome kako te krize utječu ovdje na nas, na ovaj region i Zapadni Balkan", ističe Elena Poptodorova, predsjednica Atlantskog kulba Bugarske.

"Naročito ću se baviti situacijom u Srbiji, sa gušenjem demokratije, spuštanjem na neke stare priče, radikalizaciji narativa u Srbiji, radikalizacije u državi, napada na univerzitet, napad na demokratske institucije, napad na slobodne medije, napad na običnog čovjeka", dodaje Dragan Šormaz, predsjednik Atlantskog savjeta Srbije.

Dio konferencije posvećen je i unutrašnjim tenzijama unutar samog NATO saveza. Umješanost SAD-a u sukob na Bliskom istoku, osim ekonomske krize, produbila je i nepovjerenje među saveznicima.

"Drugi utjecaj je povećano nepovjerenje među saveznicima – s evropske strane prema SAD-u, jer su ušli u rat bez strategije i jasnih ciljeva, a s američke strane prema Evropljanima, jer je SAD tražio pomoć koju Evropljani s pravom nisu željeli pružiti. Dakle, tenzije među saveznicima su u porastu", kaže Alessandro Marrone, rukovodilac programa za odbranu, sigurnost i svemir.

Uprkos najavama o jačanju evropske odbrane bez SAD-a Marrone polaže nade da će sigurnosna konferencija u Ankari u julu donijeti rješenja, a domaći stručnjaci u NATO-u vide jedini spas za Bosnu i Hercegovinu. Iako je Program reformi za 2025. usvojen, saradnja zvanična, ali politički otpori iz Republike Srpske znače zastoj u članstvu.

"Mi razgovaramo o tome, vršimo neku vrstu pritiska na one koji bi to trebali počet radit, ali ne priije oktobra 2026. mi smo već svjesni da će taj period do kraja ove godine biti izgubljen. Važno je da temu držimo živom i da pokažemo i saveznicima i drugim, cijelom tom atlanskom krugu da smo i dalje zainteresirani za ovo pitnaje", smatra Sead Turčalo, dekan na FPN UNSA.

Iz NATO-a poruka da reforme stvaraju jake institucije i cyber otpornost. Ipak, dok se domaća vlast ne usaglasi, benefiti ostaju na čekanju. Izgledno je da će i NATO i evropski put sačekati ishod još jednog izbornog ciklusa.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad