Trgovina drogom godinama se odvija na istim rutama, poznatoj balkanskoj. Ipak, trgovcima se ne staje u kraj. Prije pet godina desila se najveća zapljena droge u BiH, a trgovci ni do danas nisu pronađeni. U BiH, u međuvremenu, više se bave konzumentima, nego distributerima.

Januar 2023. Sarajevo. 52 kg kokaina pronađeno u skladištu. U BiH stiglo iz Hrvatske.
August 2022. Doboj. 73 kg kokaina skriveno u pošiljci druge naručene robe koja se uvozila u BiH.
Februar 2022. Trebinje. Pronađeno 400 kg marihuane dovežene iz Crne Gore
I najveća zapljena droge u BiH 2017. Zenica. 82 kg heroina pronađenog u kamionu.

Trgovina ove droge prekinuta je na balkanskoj ruti. U tranzitnoj zemlji, kako se godinama označava BiH u brojnim izvještajima. No, u onom posljednjem od EU navodi se – BiH poprima sve značajniju ulogu u distribuciji droge ka EU. A kriminalne mreže iz BiH ključni akteri na evropskom tržištu. Stotine tona prođe kroz BiH. Jedan dio,ne mali, ostaje tu.

“U Sarajevu ima čini mi se ima oko 1.250 registrovanih ljudi koji konzumiraju heroin, za pretpostaviti je da ih ima još recimo hiljadu neprijavljenih. U nekoj prostoj računici, to kaže da Sarajevu treba dnevno do 2 kg heroina. Ako Sarajevu treba 2 kg heroina, onda je za pretpostaviti da BiH treba 5-6”, kazao je Dragan Mioković, penzionisani policajac.

U posljednje vrijeme jedna od aktivnijih ruta i za krijumčarenje kokaina iz zemalja Južne Amerike u EU. Raskrsnica na nekoliko glavnih ruta trgovine, koje se godinama ne mjenjaju. Dugo poznati krakovi, južni i sjeverni, i dalje su aktuelni.

“Ovaj južni išao je Turska, Kosovo, Crna Gora, Istočna Hercegovina, Stolac, Mostar, odakle jedan pravac vodi prema Sarajevu, a drugi prema Hrvatskoj i dalje prema zemljama EU. I ovaj sjeverni krak, Turska – ide preko Srbije, Bosanski Šamac, ili Albanija, Kosovo, Beograd, Bijeljina, Lončari, Bosanski Šamac”, kazao je Džemal Murga, bivši pripadnik MUP-a KS, Odjela za drogu.

Cvijeta trgovina narkoticima jer je krijumčarima, kažu sagovornici, jasno da BiH, u kojoj djeluje 17 policijskih agencija, nije težak protivnik. Te da djelovanjem tih agencija ne možemo biti zadovoljni.

“Ja ne sumnjam da se i u tim agencijama čini ono koliko je moguće da se to uradi međutim ako na nekom petogodišnjem, desetogodišnjem izvještajnom periodu vidimo da se količina oduzetih teških droga ne prelazi u kg 1-2-3 ili 4 onda se time ne može biti zadovoljno pogotovo ako uzmemo u obzir budžete koji su na raspolaganju tim policijskim agencijama”, kaže Mioković.

Iz FUP-a jedna vrsta apela na nadležne, i pravosudne institucije.

Policija se alatima koji su im na raspolaganju pokušava izboriti sa ovom globalnom pošasti, suočavajući se svaki dan sa problemima koji se ogledaju u lošoj opremljenosti, slaboj koordinaciji, ne shvatanju veličine problema od strane tužilaštava, te stalnim pritiskom da se sa opremom i metodama starim desetljećima drži korak sa kriminalcima koji na raspolaganju imaju gotovo pa neograničene resurse kojima su kupili položaje i mjesta “uglednih građana” u društvu.

U izvještaju State Depatemnta stoji da bh. kriminalne grupe često djeluju izvan Balkana, ali da vođe takvih organizacija borave u BiH, Zemlji, gdje su institucije za provođenje zakona ograničene, gdje izostaju složene zajedničke istrage, i gdje je visok nivo korupcije. Jednostavno rečeno, gdje je sigurno.

Pratite program N1 televizije UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad