Dobrovoljačka i dalje dijeli BiH: Cvijeće položeno, istina i dalje predmet spora

Trećeg maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti, na čelu s Milutinom Kukanjcem, i vojnika iz kasarne Bistrik, za tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, njegovu kćerku Sabinu i Zlatka Lagumdžiju, koji su dan ranije oteti na Sarajevskom aerodromu po dolasku s mirovnih pregovora u Lisabonu.

U koloni koja se povlačila iz grada bila je 261 osoba. Kolona je zaustavljena u Dobrovoljačkoj ulici, gdje je došlo do pucnjave uprkos naređenju Jovana Divjaka, generala Armije BiH, da se ne puca.

Različiti podaci o broju stradalih

Iako su članovi porodica i vlasti iz Srbije godinama tvrdili da su u pucnjavi prvo ubijena 42 pripadnika JNA, a kasnije da je riječ o najmanje 28 osoba, prema navodima generala JNA Milutina Kukanjca, koji je i naredio povlačenje iz Sarajeva, ubijeno je šest osoba. Sve ostalo, poručivao je Kukanjac, bila je propaganda vojnog vrha Srbije za njihove taktičke promašaje 2. maja, kada Sarajevo nije uspjelo biti zauzeto.

Ni danas se ne zna ko je pucao na vojnike JNA. Paralelne istrage vođene su i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.

Predstavnici Zelenih beretki, JOB-a i Patriotske lige, koji su danas položili cvijeće na spomen-ploču poginulim borcima Sarajeva, poručili su da se žrtve zloupotrebljavaju i ponižavaju, te da je istina o tim događajima jedna.

Delegacija iz RS bez izjava porodica

Cvijeće su danas položili i svijeće zapalili i predstavnici udruženja stradalih iz Republike Srpske, kao i boračkih organizacija, koji su minutom šutnje odali počast nastradalima.

Za razliku od prethodnih godina, niko od članova porodica stradalih nije davao izjave. Umjesto toga, govorio je Željko Pantelić, nekadašnji pripadnik JNA, koji je otmicu Alije Izetbegovića i pokušaj zauzimanja Predsjedništva nazvao bajkom.

Delegaciju iz Republike Srpske predvodila je Željka Cvijanović, a među prisutnima su bili i brojni političari, od Srđana Amidžića do Ognjena Bodiroge. Kako je riječ o izbornoj godini, političke poruke na skupu na kojem se trebalo odati poštovanje poginulima nisu izostale.

Haški tribunal: Konvoj bio legitimna vojna meta

Prema analizama Haškog tribunala iz 2003. godine, najveća krivica za ono što se desilo u Dobrovoljačkoj pripisuje se generalu JNA Milutinu Kukanjcu, koji je naredio da predsjednik Alija Izetbegović bude kidnapovan.

U tim analizama navodi se da je konvoj bio legitimni vojni cilj i da je napad na njega bio zakonit. Istovremeno, zaključeno je da dokazi nisu bili dovoljni prema međunarodnim standardima da bi predstavljali razuman osnov za uvjerenje da su počinjena ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Tri i po decenije kasnije, Dobrovoljačka ostaje jedno od najspornijih mjesta ratne historije Bosne i Hercegovine — prostor u kojem se i dalje sudaraju različite interpretacije prošlosti, političke poruke sadašnjosti i otvorena pitanja pravde.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad