Obilježena je godišnjica spaljivanja Vijećnice i Nacionalne univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. U požaru je nestao Katalog ove biblioteke, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Zapaljena je u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine. O Vijećnici, onakvoj kakvom je pamte još iz doba austrougarske govorilo se danas na obilježavanju 31. godišnjice od njenog stradanja.

Večeras je noć u kojoj su gorile knjige, ali i ginuli ljudi koji su ih pokušavali spasiti. Bio je to najtužniji dan u povijesti Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

“Kada je paljeno kulturno naslijeđe BiH koje je tada bilo u Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci BiH u zgradi Vijećnice. Također, danas je dan kada je sjećamo svih onih heroja, jednog broja uposlenika koji su mogli doći i jednog broja uposlenika koji su spavali u zgradi Vijećnice jer nisu mogli otići kućama i jednog broja građana koji su bili negdje blizu i bili hrabri da spašavaju kulturno naslijeđe države”, kazao je Ismet Ovčina, direktor NUBBiH.

Sjećanje na tu kobnu noć ne blijedi ni hrabrom sarajevskom vatrogascu koji je gasio plamen na zgradi Vijećnice.

“Mi smo spasili tu Vijećnicu i bila je pogašena, ali naknadnim granatiranjem i onemogućavanjem naših snaga da dođu nedostatak vode, ljudi ostalog  svega došlo je do urušavanja Vijećnice i onda smo se povukli, branili smo književni fond koji je u tom momentu počeo da se iseljava odnosno evakuiše”, rekao je vatrogasac Kemal Cacan.

U noći 25. na 26. august 1992. godine granatirana je i spaljena Vijećnica. Prema posljednjem popisu, koji je uradio bibliotekar Duško Toholj Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je imala 2 miliona i 321  knjigu. U samo jednoj noći izgorjeli su neprocjenjivi rukopisi. Radnici biblioteke, zajedno sa građanima Sarajeva, uspjeli su spasiti manje od četvrtine knjižnog fonda.

Povodom 31. godišnjice stradanja obnovljena je stalna izložba “Vijećnica”, autora Rikarda Larme. Otvorena je i posebna dvodnevna izložba “Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo”, a ulaz je besplatan.

“Najstariji dokument koji je pokazan ovdje na ovim panoima su fotografije i mape Grada Sarajeva bez Vijećnice to je iz neke 1892. godine je  katastarska karta grada Sarajeva”, rekao je Saša Beltram, autor izložbe.

Vijećnica je simbol stradanja BiH, ali i otpora tokom ratne opsade. Danas je i turističko odredište.

“Obaramo rekorde, posjetama Vijećnice zaista povećava se broj karata za strance što znači da je turistička sezona bila dobra. Mislim da će biti bolja nego prošle godine”, naveo je Bakir Hadžiomerović, direktor JP Sarajevo.

Ovogodišnje obilježavanje pokazalo je još neka neriješena pitanja, poput beskućništva Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Tako je obilježavanje stradanja, ove godine upriličeno u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.

“Teško nam pada da nakon 31 godine obilježavanja ovoga datuma ne možemo da ovaj datum obilježimo na dostojanstven način tamo gdje se taj čin dogodio u zgradi Vijećnice, jer tamo mi nismo dobrodošli”, kazao je Ismet Ovčina, direktor NUBBiH.

Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine . Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom BiH.