Zadnjih sedmica sve je više izvješća o nasilju koje je počinjeno u Ukrajini, a zapadne zemlje su kazale da je Putinova invazija nešto najgore što se dogodilo Europi od Drugog svjetskog rata.

No, prije 30 godina su se u Bosni i Hercegovini zbili strašni zločini. 6. i 7. aprila  1992., kada su SAD i EU priznale novonastalu BiH, srpska vojska počela je napadati Sarajevo, pri čemu je došlo do najvećeg pokolja u Europi od Trećeg Reicha, piše The Guardian.

Mada mnogi povlače paralele između rata u Bosni i onoga u Ukrajini, ova dva sukoba naišla su na drugačije reakcije Zapada. Dok većina europskih zemalja daje glasnu i jasnu podršku Ukrajini, tijekom rata u BiH međunarodna zajednica nije pokazala preveliku zabrinutost zbog nasilja nad bosanskim muslimanima i Hrvatima katolicima; neki su čak i dali podršku srpskim agresorima.

Koncentracijski logori u BiH

Isti Zapad koji Ukrajini šalje oružje, uveo je embargo na oružje tijekom rata u BiH, čime je srpskoj vojsci omogućio nadmoćnu vojnu prednost. Dok Zapad pokušava pronaći što brže rješenje za situaciju u Ukrajini, rat u Bosni se otegnuo na tri godine, piše Ed Vulliamy iz Guardiana, koji je 1990-ih pratio ratna zbivanja na području bivše Jugoslavije.

Tijekom rata u BiH ubijen je gotovo svaki musliman iz istočne Bosne, a mnoge žene su završile u takozvanim “logorima za silovanje”. Mnoga mjesta su spaljena ili bila pod dugotrajnom opsadom mada ih je UN proglasio sigurnim zonama. Novinari ITN-a su u kolovozu 1992. u drugom dijelu BiH pronašli koncentracijske logore za muslimane i katolike, gdje je ubijeno, mučeno i silovano više tisuća ljudi.

U srpnju 1995. u Srebrenici je, nakon ukidanja “zaštićene zone”, unutar pet dana pogubljeno 8000 muškaraca i dječaka. Žrtve je srpskoj vojsci predao sam UN koji se obvezao da će ih zaštititi.

Zašto je Ukrajina važna, a BiH ne?

S obzirom na strašne zločine počinjene u Bosni, postavlja se pitanje – zašto je Ukrajina važna, a BiH ne?

“Da smo imali desetinu javne potpore Ukrajini, a dvadesetinu vojne, rat bi završio ranije; sto hiljada života bilo bi spašeno”, rekao je Damir Šagolj, čelnik bosanske vojske za vrijeme rata u BiH.

Za vrijeme sukoba u Bosni je poginulo 100.000 ljudi, a dva miliona su morala napustiti svoje domove. Većina ubijenih bili su muslimani. Neki od njih koji su preživjeli strahote rata smatraju da nisu dobili potporu Zapada jer su  – muslimani. No, među žrtvama je bilo i mnogo bosanskih Hrvata katolika tako da ova tvrdnja vjerojatno ne stoji.

Neki smatraju da je pokolj u Bosni možda bio preblizu, ali ni taj argument nema temelja jer se Ukrajina cijelo vrijeme, kao i Bosna, poziva na to da je dio Europe i da joj stoga treba hitna pomoć.

Možda Ukrajina dobiva toliku podršku i zato što Putin ima nuklearno oružje, koje je prijetnja cijeloj Europi. S druge strane, mada tadašnji srpski predsjednik Slobodan Milošević nije posjedovao takav arsenal, gotovo svaki novinar s terena u Bosni i vojni analitičar znao je da 48 sati NATO-ovih zračnih napada može okončati taj stravičan rat, kao što se i dogodilo 1995., tri godine kasnije. Dakle, takva akcija NATO-a mogla se provesti i prije 1995., bez straha od širenja rata.

Zašto je bilo uredu mirno promatrati nasilje u Bosni koje toliko podsjeća na Putinovu invaziju?

Možda je ljude šokirala sama situacija u Bosni, koja je bila podosta komplicirana, dok je u Ukrajini poprilično jasno tko koga napada i s kojim razlogom.

No, postavlja se pitanje što je moglo biti toliko komplicirano ili moralno i politički zbunjujuće u vezi s etničkim čišćenjem u koncentracijskim logorima u BiH za razliku od današnje opsade ukrajinskih gradova? Kada pomislimo na Kijev, možemo se odmah sjetiti Sarajeva. Kada pomislimo na Mariupolj, sjetimo se Srebrenice – zar ne?

“Kolumne bi trebale ponuditi neki odgovor, a ne završiti s dodatnim pitanjima, ali ja tih odgovora nemam”, piše Vulliamy.

Zašto je bilo u redu mirno promatrati nasilje u Bosni koje toliko podsjeća na Putinovu invaziju? Zašto je austrijski književnik Peter Handke dobio 2019. dobio Nobelovu nagradu mada je prije toga pisao hvalospjeve projektu Velike Srbije i održao govor na pogrebu predsjednika Miloševića?

Kako se može opravdati to da je navodno liberalna feministkinja Olga Tokarczuk stisnula Handkeovu ruku dok je primala svoju nagradu, dok su majke poginulih mladića u Srebrenici vani prosvjedovale u suzama? Zašto je Claire Fox, zagovornica brexita s GB Newsa i RT-a, kao i radija BBC, koja inzistira da su koncentracijski logori u BiH izmišljotina, postala barunica?

“Zašto je Ukrajina svima važna dok Bosna nije nikada ni bila? Ovo pitanje me zbunjuje, a odgovora nema još od aprila 1992.”, navodi Vulliamy.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad