Hadžović: Političari ne doprinose stabilizaciji situacije, dešavanja na Kosovu su upozorenje za BiH

"Građanima Bosne i Hercegovine ne treba polarizacija u vezi sukoba na Bliskom istoku, a političari ne trebaju da to koriste za nametanje svojih interesa. Trebamo poslati poruku mira i pomoći humanitarno narodu Gaze koliko možemo", rekao je za N1 Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Može li se ovaj sukob na Bliskom istoku okončati u skorije vrijeme ili će Izrael iskoristiti priliku da se do kraja obračuna sa Hamasom?

Velika je odgovornost na Izraelu ako počne s ofanizivom koju najavljuje. To može dovesti do velikih geostrateških posljedica, neke od njih već možemo primijetiti. Fokus se ponovo stavlja na terorizam, razmatra se o Iranu kao o potencijalnom nuklearnoj sili i pravi se zaokret u strateškim dokumentima i NATO-a i EU koje su do sada obraćale pažnju na Ukrajinu, Kinu.

Da li bi vodeće zemlje svijeta mogle promijeniti pristup krizi na Bliskom istoku, ponukane prizorima koji otamo dolaze? UN danas upozorava da Izrael mora odmah okončati kolektivno kažnjavanje cjelokupnog stanovništva Gaze.

Gaza je ne smijemo to zaboraviti, otvoreni zatvor, kako to neki nazivaju, više od nekoliko decenija. Neki od međunarodnih nevladnih organizacija HRW kažu da je to aparthejd koji se dešava pred očima to nikako ne može opravadati napada Hamasa na civile i međunarodne građane u Izraelu. Mislim da su morali biti svjesni posljedica brutalnog odgovora Izraela koji se dešavao već toliko puta. EU je imala težak zadatak, nisu zagovarali prekid sukoba i mir nego su formulaciju deifnisali kao humanitarnu pauzu kako bi se civilima koji najviše pate u ovome svemu dostavala pomoć i stradanja bila što manja.

“Svi moramo podići svoj glas”

Veliki broj djece je poginuo. Smije li se to nazvati kolateralnom štetom?

Ne smije. Svi moramo ustati da pošaljemo svoj glasa da se ovaj rat mora zaustaviti. Jedan ratni pohod ne može opravdati drugi. Nažalost, mi se nalazimo u jednoj tranziciji međanarodnog globalnog poretka, dosadašnji poredak koji je vodila Amerika koji je bio odnekle uređen se raspao. Nekako smo u toj krvavoj tranziciji ako imamo na umu ono što se u Ukrajini dešava i sada u Gazi. Trebamo dati svoj doprinos da se civilne žrtve i ova patnja svede na minimum. Mislim da ni vlastima u Izraelu, bez obzira što je veliki pritisak njihove javnosti i što su udesno formirani i bijesni, ipak moraju smoći snage sagledati širu situaciju. Mir u svijetu je najznačajniji.

Ko u ovom trenutku ima taj dignitet da bude posrednik u smirivanju tenzija između Izraela i Palestine?

Nema sile, ali ima zemalja. Norveška je u Oslu napravila 1994. to primirje. Sada se gleda malo drugačije na velike svjetske sile tako da ni one ne mogu pronaći nikakav izlaz. Najbolje govori stanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Svjedoci smo mnogobrojnih rezolucija koje su prolazile, sada vidimo da svi pokušaji ostaju slovo na papiru. Ali mislim da se ipak može u okviru svjetskih velikana naći neka zemlja koja može biti neutralna i omogućiti neophodan dijalog.

Koliki je problem to što se ne zna ko je zvanični predstavnik palestinske strane u ovom sukobu? Koliku podršku Hamas ima i da li je on taj? Čini se da nije?

Nije to je vojno političko krilo koje je od 2006. godine dobilo mogućnost da upravlja Pojasom Gaze, to je veliko pitanje za Izrael i ako bi očistio jedno područje o Hamasa ko će ga preuzeti. Da li je to palestinska samouprava koja se nalazi na Zapadnoj obali ili međanarodne snage arapskih zemalja koje bi bile tu. To su sve velika pitanja koja stoje pred izraelskim vlastima.

“Političari ne trebaju dolijevati ulje na vatru”

Osim podjele u smislu ko koga podržava, može li u BiH biti većih turbulencija uzrokovanim ratom Izraela i Hamasa?

Nadam se da neće. Svjedočili smo iz početka nekim izjavama političara koji ni malo ne doprinose stabilizaciji političke situacije u BiH. Nažalost, neki su odlučili da iskoriste ova tragična dešavanja za nametanje nekih svojih interesa. Nadam se da će biti dovoljno ozbiljni i odgovorni da ne dolijevaju ulje na vatru. Vidimo određenu polarizaciju između građana BiH, to nam ne treba. Trebamo poslati poruku mira i tražiti da se što prije stabilizuje situacija i humanitarno pomoći koliko god možemo.

Koliko se rat na Bliskom istoku u BiH koristi za politička razračunavanja suprotstavljenih opcija?

To je konstantna borba. Svaka prilika se dovodi za nametanje tema koje nemaju toliko tačaka sa BiH, ali nažalost političari koriste svoje stavove kako bi pokazali da su oni za mir i stabilnost u svijetu i drže pravu stranu u ovakvim sukobima, to je nešto što ne doprinosi. Mi smo svakako preopterećeni domaćim pitanjima i imaju toliko problema koje trebaju rješavati da bi Gazu i sukob trebali ostaviti po strani.

Nakon napada u Briselu, te dijelovima Francuske, zemlje EU podižu stepen bezbjednosti. Je li na taj način moguće preduprijediti eventualne terorističke napade?

Srećom BiH se od 2015. nije susretala sa terorističkim napadima mislili smo da je to iza nas, ali slijedom dešavanja u svijetu i posljedice koje se osjećaju zbog sukoba zemlje su vratile kao prioritet borbu protiv terorizma visoko na ljestvici i povećale stepen pripavnosti pa i BiH.

Italijanske bezbjednosne službe ove sedmice su dale infomraciju kako na Balkanu postoji 20 terorističkih ćelija. Je li ovo još jedan geopolitički instrument u rukama svjetskih sila?

Rekao bih da Balakan nije više opterećen od ostlaih zemalja – Italije, Njemačke, Francuske… Ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali ni puštati misli, mada naše sigurnosne institucije pažljivo prate šta se dešava. Al Qaida i ISIL su poražene u Iraku i Sriji, ali djeluju sa svojim ćelijama i traže prilike da se nametnu na globalnoj sceni. Uvijek imate gurpacije i pojedince kojima mir ne odgovara jer se mnogo bolje snalaze u haotičnim situacijama.

Infiltriranje kriminalaca među migrante

Tokom sedmice svjedočili smo pretresima i hapšenjima u migrantskom centru Blažuj. Danas kod Horgoša ubijena tri migranta. Kolika opasnost migranti u tranzitu mogu biti?

Preko pet hiljada je otišlo na područje Sirije iz Evrope, pridružilo se ISIL-u i nastoje se vratiti u svoje zemlja kako bi pobjegli od kazni ili radili na svojim ciljevima u tim zemljama. Svjedoci mo da se i u BiH vratio određeni broj i procesuirani su u okviru zakona. Moguće je da se u okviru tih migrantskih kretanja nađu i ljudi koji imaju neke druge ciljeve osim ekonomskih koji su predominantni u migracijama. Treba raditi na tome. Sve su granice dosta porozne. Bio je slučaj gdje smo otkrili 19 neprijavljenih migranata, to predstavlja zasigurno prijetnju jer ne znamo ko je ušao.

Je li policija u BiH, razjedinjena i podijeljena po različitim osnovama, spremna da se suoči sa izazovima koji se pred nju postavljaju?

Imamo na papiru sve mehanizme koji se trebaju upotrebljavati, ali u implementaciji imamo dosta problema radi različitih nadležnosti koje posjeduju svaka od agencija. S onim čime raspoloažemo, mogu reći da se solidno nosimo s problemima uzimajući i u obzir nedostatak ljudstva i opreme. Nadamo se da će ovaj sporazum koji se najavljuje s Frontexom poboljšati funkcionalnost i kapacitete. Više su opterećene policijske agencije u FBiH jer je ruta usmjerena na FBiH, ali i MUP RS pruža pomoć agencijama.

Koliko će rat na Bliskom istoku uticati na druge tokove u svijetu? Je li za očekivati novi rast cijena, kao što je bilo sa početkom rata u Ukrajini?

Ako dođe do eskalacije tog sukoba to svakako možemo očekivati. To će predstavljati još jedno veliko breme, vidimo koliko je bilo s Ukrajinom. Ako bi nastupio prekid fosilnim gorivima sa Bliskog istoka to bi izazvalo veliku krizu i posljedice.

Ko stoji iza napada na Kosovu?

Stalne su tenzije i na Kosovu. Prošlog mjeseca sve je podignuto na znatno veći nivo, nakon sukoba u Banjskoj sa tragičnim posljedicama. Može li se nakon više od mjesec dana od događaja, izvući zaključak ko stoji iza svega i kome je ovaj napad išao na ruku?

Ko i u slučaju ovog napada na Izrael nemao baš kredibilnih informacija. Nekako je politički profitiralo Kosovo u ovom trenutk,u ali ne možemo reći da je neko izvršio poticaj jednom takvom terorističkom činu kako je okrakterisala EU. Vidimo da EU traži od Srbije da se raščiste ovi detalji, da se nađu krivci, ali nisam siugran da ćemo u narednom periodu doći do tih odgvora. Ali je to sve upozorenje za BiH, kada nemate napredak u pregovorima onda incidenti završavaju ovako. Ovo je upozorenje za političare da se okrenu dijalogu i postizanju kompromisa, to je put koji bi donio prosperitet građanima.

Pominjano je kako je oružje za napad u Banjskoj nabavljano iz Tuzle. Pokušaj zametanja tragova, ili uvlačenja BiH u ovu situaciju?

To je odbrana prvoosumnjičenog za ova dešavanja i formiranje ove grupe koja je napravila upad na Kosovo ne bih pridavao. Naše sigurnosne agencije su provjerile te izjave, nemamo nekakvih podataka od srbijanskih obavještajnih agencija da se desilo. Imamo samo posjetu te osobe Banjaluci. S obzirom na scenarij, a granice su porozne, moguće je da se dešava trgovina naoružanjem i moguće da je nešto naoružanja došlo iz BiH, ali tog naoružanja ima toliko u Srbiji i Kosovu da nije bio problem nabaviti na crnom tržištu.

Od kako je započeo sukob na Bliskom istoku, Ukrajina se gotovo pa ne pominje u ratnim izvještajima. Hoće li to značiti i manje pomoći sa zapada za ukrajinske vojne snage?

Neće, imamo opredjeljenje zemalja EU podršci Ukrajini.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad