Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Halil Lagumdžija u intervjuu za N1 je kazao da pravosuđe nije najslabija karika u Bosni i Hercegovini.

Kada ste preuzeli funkciju predsjednika VSTV-a, rekli ste kako ne smatrate da je pravosuđe najslabija karika u BiH. Jeste li, evo i nekoliko mjeseci kasnije, pri istom stavu?

Evidentno je da postoji niz problema u pravosuđu koji se moraju brzo i efikasno rješavati. O tome govore i izvještaji relevantnih međunarodnih stručnjaka i institucija. Međutim, bez obzira na navedeno i dalje sam mišljenja da pravosuđe nije najslabija karika u BiH.

Kada ste imali prvo obraćanje medijima kazali ste i da ima ogroman entuzijazam, te da ste svjesni da je povjerenje u pravosuđe narušeno. Kako mislite da ga vratite?

Jedini način da se narušeno povjerenje povrati je u potpunosti profesionalan odnos prema poslu prilikom donošenja i, naizgled, najmanje značajne odluke. Povjerenje se temelji na profesionalnom, poštenom i otvorenom radu i ukoliko se toga budu držali svi članovi pravosudne zajednice, uspjećemo povratiti povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

Dakle, profesionalna i lična etika su suština i problema i njegovog rješenja!

Za Vaš rad i primjenu preporuka EU ključno je usvajanje novog Zakona o VSTV. Kako bi po Vama to zakonsko rješenje trebalo izgledati?

VSTV je još sredinom 2018. godine uputio Ministarstvu pravde BiH Inicijativu za reviziju Zakona o VSTV-u i tu su u suštini sadržane sve relevantne promjene kojim je trebalo korigovati ono što se pokazalo kao „prepreka“ u primjeni postojećeg zakona. Kada bih morao akcentirati neku oblast u kojoj bi trebale biti prioritetne promjene, svakako bih naveo oblast integriteta pravosuđa i njegovih ključnih aktera, nosilaca pravosudnih funkcija.

A kako bismo mogli unaprijediti ovu i druge oblasti, neophodne su izmjene u Zakonu o VSTV-u koje će nam dati mogućnost da podzakonskim aktima riješimo pitanja ključna za integritet, ocjenjivanje i disciplinske postupke.

Kako i na koji način i dali po Vama bilo što u pozitivnom aspektu za rad pravosuđa može donijeti Komisija Parlamenta, pred kojom ste svjedočili. Ako da, na koji način?

Dobro je da članovi Parlamenta imaju priliku razgovarati sa predstavnicima pravosudne zajednice i direktno od njih čuti koji su to problemi u pravosuđu.

Takođe, ukoliko članovi Komisije ocjene da, na temelju materijala i podataka koje su prikupili, zaista postoje „anomalije“ koje se trebaju ispraviti „intervencijama“ u relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima, te poduzmu aktivnosti na izmjenama i dopunama ovih akata, njihov rad će donijeti pomake i u unaprjeđenju rada pravosuđa.

U uvodnom obraćanju ste kazali da treba ispitati zašto predmeti stoje u ladicama. Jeste li uspjeli to saznati?

Niti jedan predmet ne treba biti u ladicama na način na koji se to podrazumijeva u našem društvu. Svi predmeti trebaju biti u radu, naglašavam u radu, u tužilaštvima i policijskim agencijama.

Ukoliko VSTV dobije informaciju da postoje „predmeti u ladicama“, odnosno predmeti na kojima se ne radi, u skladu sa procedurom, takve informacije će biti dostavljene Uredu disciplinskog tužioca koji može poduzimati radnje vezane za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Kako gledate na rad Suda i Tužiteljstva BiH? Jesu li opravdane kritike koje su iznose na račun ova dva organa, pa čak i izvještajima OSCE-a?

Cijenimo izvještaje relevantnih međunarodnih organizacija pa tako i Izvještaje OSCE-a koji su predmet naših ozbiljnih analiza i razmatranja.

Podsjetio bih da je VSTV je na posljednjoj sjednici dao mišljenje o radu Suda BiH i Tužilaštva BiH sa napomenama za obje institucije.

Tako je za Tužilaštvo BiH navedeno da je potrebno da se maksimalno angažuje na realiziranju mjera iz Revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, kao i da intenzivira rad na predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Dok je za Sud BiH kao napomena navedeno da je potrebno da preduzmu mjere da se skrati trajanje suđenja u predmetima ratnih zločina i visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Prilikom donošenja mišljenja o radu bilo koje pravosudne institucije uzimamo u obzir sve relevantne informacije, a pažljivo slušamo i sve konstruktivne kritike.

Zašto Tužilaštvo BiH ne koristi CMS sistem prilikom dodjele predmeta?

Nisu mi poznati konkretni razlozi zbog koji Tužilaštvo BiH eventualno nije koristilo TCMS, odnosno sistem za automatsku dodjelu predmeta. Trenutno se vodi disciplinski postupak pred Prvostepenom disciplinskom komisijom protiv glavne tužiteljice Gordane Tadić vezano za ovo pitanje pa nisam u mogućnosti da se upuštam u komentarisanje istog, ali vjerujem da će se kroz ovaj postupak utvrditi razlog eventualnog nekorištenja TCMS sistema.

Ono što je poznato jeste da sudovi i tužilaštva imaju obavezu koristiti automatski sistem za dodjelu predmeta kako, između ostalog, ne bi bilo moguće proizvoljno dodjeljivanje predmeta te kako bi sve sudije i tužioci bili ravnomjerno opterećeni poslom.

Da li sukob predsjednika Suda BiH i glavne tužiteljice Tužilaštva BiH vuče unazad cijelo pravosuđe?

Svakako da negativno utiče na percepciju javnosti o radu pravosuđa na nivou BiH. Potom se ta percepcija širi i na ostale pravosudne institucije. Činjenica je da mediji pokazuju najveće interesovanje za rad Suda BiH i Tužilaštva BiH i da se često ukupne ocjene o radu cjelokupnog pravosuđa temelje upravo na procjeni o radu ovih institucija ili u gorem slučaju na temelju članaka u novinama i na portalima o rukovodiocima ovih institucija.

Generalno, svaki sukob ima za posljedicu negativnu percepciju i narušavanje povjerenja javnosti u cjelokupni pravosudni sistem zato sukoba unutar pravosuđa ne bi trebalo biti.

Kako promijeniti postupak imenovanja kada je on isti već deset godina? I raniji sazivi u VSTV-u su radili isto. Šta novi saziv može promijeniti da bude novo i drugačije?

Postupak imenovanja je doživio radikalne reforme posljednjih godina.

Do 2014. godine procjena kandidata, uglavnom, je obavljana na osnovu usmenog razgovora na kojem su utvrđivane kompetencije kandidata u skladu sa propisanim kriterijima, koji, moramo priznati, nisu bili dovoljno jasni kao ni same procedure na osnovu kojih bi se na najobjektivniji način mogle procijeniti ključne sposobnosti prijavljenih kandidata.

To je bio razlog zbog kojeg se pristupilo reformi procesa imenovanja.

Realizovane su brojne aktivnosti na uvođenju kvalifikacionog i pismenog testiranja te strukturiranog razgovora s kandidatima.

Korištenjem savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, VSTV je omogućio objektivno i transparentno testiranje velikog broja kandidata u kratkom roku.

Kvalifikaciono i pismeno testiranje, koje se polaže generisanjem ispitnih pitanja iz elektronske baze, omogućava adekvatnu provjeru stručnosti kandidata, a pismeno testiranje se obavlja samo sa kandidatima koji ostvare potreban broj bodova.

Strukturirani razgovor je završni dio procjene kompetencija kandidata u procesu imenovanja. Uvođenjem strukturiranog razgovora sa kandidatima, proces imenovanja je značajno doprinio poboljšanju procjene sposobnosti kandidata koje nije moguće provjeriti kroz druge sisteme procjene.

Predstojeće aktivnosti su usmjerene i na stvaranje pretpostavki za on-line prijavljivanje kandidata na sudijske i tužilačke pozicije, te osposobljavanje regionalnih centara za provođenje kvalifikacionog testiranja.

Dakle, mnoge su reforme poduzete u ovoj oblasti, ono što nam je cilj u narednom periodu jeste dalje unaprjeđenje baze ispitnih pitanja i skraćenje dužine trajanja postupka imenovanja.

Da li Vam je bilo uopće jednostavno da se prihvatite ove uloge i da sjednete na užarenu stolicu?

Nije bilo jednostavno kandidovati se prvo za člana VSTV-a potom i za predsjednika institucije. Bilo je kolega koji su imali mišljenje da to ne trebam ni u kojem slučaju učiniti, ali bilo je i onih koji su vjerovali da mojim dolaskom u VSTV stvari mogu da se promijene u pozitivnom smjeru.

Cijenio sam mišljenje i jednih i drugih ali sam odlučio da se kandidujem i dam sve od sebe kako bi se pravosuđe moglo pokrenuti unaprijed prema progresu.

Nakon kandidature od svojih kolega u Sudu BiH sam dobio 26 glasova od 48 sudija koji su učestvovali u glasanju i sa ovim brojem glasova bio sam u značajnoj prednosti u odnosu na druge kandidate.

Dakle, dobio sam povjerenje svojih kolega u Sudu BiH, potom i članova Vijeća za funkciju predsjednika, da sjednem u, kako kažete „užarenu stolicu“.

Da li je nacionalna strukturu, ustvari, omča oko vrata članovima VSTV-a?

Ovo pitanje je vrlo osjetljivo i kompleksno, pa je VSTV tokom svog rada pokušavao pronaći modalitete kako bi se na pravosudne pozicije imenovali najstručniji kandidati te da se pri tome ispoštuje i ustavna odredba o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti.

I pored najbolje želje da ova dva principa budu maksimalno zadovoljena, VSTV je često bio u situaciji da duži period nije mogao popuniti određene pravosudne pozicije, jer nije imao kandidate koji bi odgovarali i po stručnim sposobnostima i po nacionalnoj strukturi za određene pozicije. U ovakvim slučajevima, problem se rješavao na način što se ponovno raspisivao konkurs za takve pozicije, pa je tek poslije ponavljanja konkursa, ukoliko se nije mogla pozicija popuniti kandidatom odgovarajuće nacionalnosti, odstupalo od ovog ustavnog principa.

Dakle, problem postoji u nekim slučajevima ali, generalno, nije, kako ste naveli, „omča oko vrata“.

Da li je do sada bilo nekih pritisaka na Vas?

Ne. Kao dugogodišnji sudija, predsjednik suda, danas predsjednik VSTV-a nikada nisam bio predmet bilo kakvih, posebno ne političkih pritisaka.

Nisam plodno tlo za uticaj politike, pa vjerujem da neće biti pritisaka ni u budućnosti.

Imovinski karton, troškovi smještaja?

Pitanje objave ličnih finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih institucija je u fokusu javnosti već duže vrijeme i opredjeljenost VSTV-a je da se pronađe adekvatan pravni okvir koji će regulisati postupak podnošenja, provjere, čuvanja, obrade i pristup istim. Budući da je VSTV-u zabranjena primjena podzakonskih akata kojima se ovo pitanje trebalo regulisati, do iznalaženja adekvatnih zakonskih i podzakonskih rješenja koja će detaljno regulisati ovu oblast, VSTV je osigurao sudijama i tužiocima mogućnost dobrovoljnog objavljivanja finansijskih izvještaja na web stranici institucije.

Moj finansijski izvještaj možete pronaći na web stranici VSTV-a.

Naknadu za smještaj ne koristim od trenutka od kada su moja supruga i sin kupili i adaptirali stan u Sarajevu u kojem živim dok obavljam svoje profesionalne dužnosti.