Nakon četiri mjeseca Dom naroda Parlamentarne skupštine ponovno je radio i ponovno pokazao na djelu koaliciju HDZ i SNSD-a ali i kako je kazao Nikola Špirić generalno, a što se može primijeniti i na ovu sjednicu, “statički odnos političkog establišmenta kod Bošnjaka”.. Jer osim Muniba Jusufovića i tu i tamo Denisa Bećirovića, bošnjački delegati su bili nevidljivi.

No zato su itekako glasni bili oni koji dolaze iz SNSD-a, ali i HDZ BiH. Prvi insistirali na odlasku OHR-a i stranih sudija iz Ustavnog suda, sporazumu o imovini, državnoj zajednici i građanskom sukobu drugi na modelu Izbornog zakona koji pretpostavlja legitimno predstavljanje. I jedni i dugi bili su za poništavanje Inzkovog zakona u zaključcima za koje se na kraju glasalo.

“Politika straha i ugroženosti”

Denis Bećirović je s druge strane insistirao na pravilniku i poput Muniba Jusufovića na činjnicama, pravnom obrazloženju zbog čega bojkot, ako se jednom mjesečno sjednice moraju održavati. O podrivanju države, razdruživanju ne može se govoriti, kao ni o Visokom predstavniku jer on dio Dejtonskog mirovnog spoarzuma baš kao i Ustavni sud, poručili su.

Zlatko Miletić je pozivao na dijalog o svim spornim pitanjima, posjetio kako je od 34 mjeseca koliko traje mandat ovog saziva, tek 17 sjednica je održano.

Mladen Bosić kazao kako politika koju vode vladajuće stranke dugoročno ne može polučiti dijalog jer je to politika straha i ugroženosti koja na tome vlada. I zato, kako kaže ne vidi svrhu ni današnje sjednice jer dijaloga nema sa vladajućim strankama.

A poziv na dijalog na kraju se završio usvajanjem zaključka predloženog od hrvatskog kluba kojim se poziva na dijalog. Entitesku većinu dobio je i poziv na hitno usaglašavanje izbornih modela kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje sukladno Mostarskom sporazumu.

Delegati su se izjašnjavali i o nekoliko prijedloga zaključaka Kluba srpskog naroda, koji su zbog nepostojanja entitetske većine upućeni Kolegiju doma na usaglašavanje, a jedna od njih je i odbijen.

Prvi prijedlog zaključka ovog kluba koji će Kolegij pokušati usaglasiti je onaj u kojem se navodi da je razlog za nefunkcioniranje Doma naroda PSBiH bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Inzka, kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, što nije imao pravo. Ovlaštenje za nametanje zakona od strane visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10 kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika.

Na usaglašavanje ide i prijedlog zaključka u kojem stoji da je neophodno da oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Inzka, istu i ponište. Vijeće ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili ‘tragičan sukob u regionu’, kako to definira Dejtonski sporazum.

Prijedlog zaključka Kluba srpskih delegata prema kojem Dom naroda konstatira da ne postoji visoki predstavnik kao predstavnik strana potpisnica Aneksa 10, jer Christiana Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a nije prihvaćen jer nije dobio opću većinu glasova delegata.

Poziv na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH

Klub srpskih delegata je predložio, ali potrebnu entitetsku većinu nije dobio prijedlog zaključka u kojem se navodi da Dom naroda PSBiH konstatira da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan svoje nadležnosti i suprotno ustavnom određenju da ‘BiH nastavlјa svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, ali s unutrašnjim sistemom izmijenjenim kako je ovim Ustavom predviđeno’, donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustav BiH u članu III 3. a) regulira da ‘sve vladine funkcije i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijelјene institucijama BiH, pripadaju entitetima’. Ovaj zaključak također je upućen Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Kolegij će se pokušati usaglasiti i u vezi s predloženim zaključkom po kojem Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu, niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi Sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH.

Na usaglašavanje Kolegiju Doma upućen je i prijedlog zaključka u kojem stoji da Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine RS za razgovor i dijalog između RS i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost RS i Federacije BiH.

Hitna sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je danas, na zahtjev pet delegata u tom domu, koji su tražili da bude razmatra Informacija Kolegija Doma naroda PSBiH o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti.

Posljednja sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je početkom jula. Nakon toga su predstavnici iz Republike Srpske u institucijama BiH odlučili da ne učestvuju u radu državnih institucija zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.