Hiljade nezaposlenih na biroima, a poslodavci ne mogu pronaći radnike za pojedina zanimanja

Za zapošljavanje 163 osobe kroz tri programa osigurano je gotovo 2,8 miliona maraka. Najviše novca namijenjeno je zapošljavanju doktora medicine, veterine i stomatologije. Dr. Malik Hadžimešić, vlasnik privatne stomatološke ordinacije, sretan je jer će kroz program podsticanja zapošljavanja zaposliti dva nova radnika.

"Ovo je idealna prilika da se novi uposlenici, koji su skoro završili fakultet i imaju manjak radnog iskustva, dokažu u privatnim ordinacijama i na ovaj način omogućuje poslodavcu da ima tranziciju jednog dobrog iskustva i uposleniku da kompenzira neke troškove koji se stvaraju prilikom tog perioda", kaže dr. Malik Hadžimešić, vlasnik privatne stomatološke ordinacije.

Tako će za zapošljavanje ukupno 163 radnika biti izdvojeno po 2.000 KM za visoku stručnu spremu te 1.500 KM za srednju stručnu spremu.

"Mi smo aplicirali za 20 uposlenika i, hvala Bogu, dobili smo toliko. Međutim, mislim da ćemo imati problem da ih nećemo moći naći. Jer smo i prošle godine aplicirali za isti broj radnika, pretprošli put isto, prošli put smo od 20 angažovali 17. Nažalost, tri su odustala, tako da mislim da ćemo i ove godine imati problem vezano za angažman", ističe Nedžad Holjan, direktor KJKP Pokop.

Krajem prošle godine na evidenciji Službe za zapošljavanje bilo je oko 47 hiljada nezaposlenih u Kantonu Sarajevo. Sada ih je za oko hiljadu manje. No, šira slika tržišta rada pokazuje i drugačiji trend.

U Bosni i Hercegovini je u julu za više od 10 hiljada ljudi prestao radni odnos, dok su poslodavci prijavili potrebu za 3.032 nova radnika. Ukupan broj nezaposlenih u odnosu na juni ipak je povećan za nešto više od četiri hiljade. No, paradoks je da poslodavci teško dolaze do radnika.

"Ono što su deficitarna zanimanja uglavnom su zanimanja koja traže poslodavci na osnovu zahtjeva za radne dozvole. To su konobari, inženjeri elektrotehnike, informatičari, kuhari specijalističkih jela, određenih, recimo, indijskih ili tako dalje, građevinski radnici, radnici u turizmu", pojašnjava Amela Mulač, rukovoditeljica Sektora za posredovanje u zapošljavanju.

Stoga i u BiH raste trend uvoza radne snage. Za radne dozvole za strane radnike u Kantonu Sarajevo godišnje se podnose hiljade zahtjeva. Jedan od razloga, smatraju u Službi za zapošljavanje, jeste niska cijena rada, ali i razlika između očekivanja radnika i onoga što poslodavci nude.

Potraga za radnicima iz inostranstva, međutim, otvara i pitanje poštivanja propisa. Pojačan inspekcijski nadzor prethodnih dana utvrdio je četvoricu radnika iz Azerbejdžana koji su na jednom gradilištu radili bez dozvole. Stoga iz Službe za zapošljavanje upozoravaju.

"Svaka nezaposlena osoba, uključujući i strane državljane, ima pravo da se prijavi na evidenciju nezaposlenih ako ima odobrenje Službe za poslove sa strancima. Znači, mora imati dozvolu za boravak, što ne isključuje njihovu prijavu u status nezaposlenih. Što se tiče njihovog rada, to je moguće jedino uz radnu dozvolu koju podnese poslodavac", kaže Amela Mulač, rukovoditeljica Sektora za posredovanje u zapošljavanju.

I dok bilježimo porast zahtjeva za angažmanom radnika iz inostranstva, domaća radna snaga na biroima broji se u desetinama hiljada. Obrazovni sistem je, pokazuje se iz godine u godinu, proizvodio kadar za kojim je sve manja potreba, dok je zanimanja koja su sve više na cijeni, tvrde stručnjaci, zanemario.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad