Hoće li država stati na kraj ubicama za volanom?

Tragična vijest iz Sarajeva ponovo je skrenula pažnju na stanje sigurnosti na cestama. Muškarac inicijala M.H. preminuo je sinoć u bolnici, nakon što ga je u subotu u naselju Nedžarići udario automobil kojim je upravljao 27-godišnji vozač.

Mladić koji je skrivio nesreću i ranije je bio poznat po brojnim saobraćajnim prekršajima, a građani su danima dijelili snimke njegove rizične vožnje. Na jednom od njih vidi se kako ne drži odstojanje između vozila i bez ikakvih znakova mijenja trake u saobraćajnoj gužvi.

Ni činjenica da su posljednjih godina na sarajevskim ulicama živote izgubile desetine ljudi, mahom mladih, nije ga zaustavila. On, kao i drugi vozači koji se na društvenim mrežama hvale svojim prekršajima, bahato su ismijavali kazne, poredeći ih sa cijenom računa u kafiću.

Zakon o bahatoj vožnji

Ovaj slučaj još jednom je otvorio pitanje odgovornosti i kažnjavanja nesavjesnih vozača. Danas bi državni parlament mogao napraviti prvi korak ka promjeni stanja. Na dnevnom redu su izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, koje predviđaju rigorozne kazne – novčane i do 5.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole na period od šest do devet mjeseci, ali i privremeno, odnosno trajno oduzimanje vozila.

Jedan od predlagača zakona, zastupnik Saša Magazinović, u razgovoru za N1 ističe da Bosna i Hercegovina spada među rijetke zemlje u kojima bahata vožnja zakonski uopće nije definisana.

"Ovi naslovi kojima svjedočimo, mislim da nikad nisu bili češći – saobraćajne nesreće s tragičnim ishodom, vrlo često uzrokovane bahatom vožnjom, narkoticima i alkoholom. To nije vožnja neprilagođena uslovima puta, nego baš bahata vožnja – nekoliko puta više od maksimalno dozvoljene brzine i tako dalje. Još je tragičnije da živimo u državi u kojoj bahata vožnja uopće ne postoji kao termin u zakonu, pa samim tim ni rigorozno kažnjavanje", kaže Magazinović.

Dodaje da je rješenje nastalo u saradnji sa stručnjacima: tužiocima, policajcima, sudskim vještacima i inženjerima saobraćajne struke.

Šta će donijeti izmjene?

Prema prijedlogu, jasno je definisano šta se smatra bahatom vožnjom – višestruko prolazak kroz crveno svjetlo, preticanje kolone preko pune linije, prekoračenje brzine od 40 km/h u gradu i 60 km/h van grada, te vožnja pod utjecajem alkohola i narkotika.

Kazne će biti drastične.

"Ove kazne kreću od 2.000 i završavaju na 5.000 KM. Predviđeno je oduzimanje vozačke dozvole od šest do devet mjeseci, a najrigoroznije – privremeno ili trajno oduzimanje vozila. Neki kažu da to nigdje ne postoji, ali naravno da postoji. Najbliži primjer je Hrvatska gdje je u nekoliko godina privremeno oduzeto 1.500 vozila, a sud je 300 oduzeo trajno", naglašava Magazinović.

On navodi da bi u slučaju ponavljača, poput sarajevskog mladića, skupocjeno vozilo bilo trajno oduzeto, a kazne bile visoke.

Testiranje na narkotike

Poseban dio izmjena odnosi se i na testiranja vozača na prisustvo narkotika.

"Da li je ovaj bio pod uticajem droge, ja ne znam. Ali kad bi ga policija zaustavila i danas rekla ‘hajde da vas testiramo’, on kaže ‘odbijam’. I ne desi se ništa, zato što zakon to nije predvidio. Taj vozač bi platio 400 maraka kaznu, a ako odmah plati – 200. I ništa. Zato smo u saradnji s policijom i sudijama došli do izmjena zakona. Po njima, vozač koji odbije test na narkotike plaća 1.000 KM kazne, a policajac ima ovlasti da ga privede i zadrži do 12 sati, kao što se alkoholizirani vozači zadržavaju na triježnjenju", pojašnjava Magazinović.

Statistika je, kaže, zabrinjavajuća:

"Od 1. januara do juna, policija je 356 vozača smatrala sumnjivim i tražila test na drogu. Njih 336 odbilo je test, dakle – drogirani. Samo 20 je pristalo i svi su bili pozitivni. To pokazuje razmjere problema".

Dodaje i da je percepcija javnosti pogrešna.

"Nije to samo neko ko je socijalno problematičan. Drogira se i onaj za koga nikad ne biste rekli. Čak bi bilo interesantno, kad bi se u parlamentu provelo testiranje na narkotike – vidjeli bismo koliko bi kolega prošlo", naglasio je.

Podsjeća da je već predložio obavezno testiranje političara, a parlament tu inicijativu i usvojio.

"Vijeće ministara reklo je da je neizvodivo, ali ja vjerujem da se može naći način", poručuje.

Problem neplaćenih kazni

Poseban problem predstavljaju i neisplaćene kazne. Zabilježeni su slučajevi vozača bez vozačke dozvole koji duguju više od 30.000 KM, a i dalje voze.

"Jako je puno alata da se to spriječi – od uskrate svih mogućih prava do blokade imovine. Žao mi je što parlament nije mjesto gdje se o tome može odlučivati, jer bih se lično pozabavio tim pitanjem", kaže Magazinović.

Obuka vozača i testovi

Struka upozorava i na šupljine u samoj obuci vozača. Magazinović navodi primjer Njemačke, gdje vozači koji često krše propise moraju polagati tzv. „idiotentest“, koji uključuje psihološka i koncentracijska testiranja i koji sami plaćaju.

"Mi kao donosioci odluka imamo dvije mogućnosti – da se pravimo pametni i ispadnemo smiješni, ili da radimo sa strukom. Ovaj zakon nastao je upravo tako – u saradnji sa onima koji svaki dan rade sa ovim slučajevima. Svaki treći dan, prema nekim podacima u RS i FBiH u saobraćajnoj nesreći pogine jedna osoba, to je strašno", zaključio je Magazinović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad