Hoće li Schmidt dobiti nasljednika u junu: Italija u igri, EU i SAD bez potpunog saglasja

Najviše izgleda za imenovanje novog visokog predstavnika mediji daju Italiji, a njen diplomata Antonio Zanardi Landi važi za najozbiljnijeg kandidata.

Landi je ranije bio ambasador u Beogradu, Moskvi i Vatikanu. Italijan do sada nikada nije bio na poziciji visokog predstavnika za BiH, ali je Italijan trenutni šef Delegacije EU u BiH, koji je istovremeno i specijalni predstavnik Unije, dok italijanski general komanduje EUFOR-om, pa bi u slučaju imenovanja Landija jedna zapadna država imala do sada nezabilježenu koncentraciju utjecaja na ključnim pozicijama u BiH.

Landi, uz podršku Rima, navodno već ima i onu iz Washingtona, bez koje imenovanje novog predstavnika ne bi bilo moguće, ali s takvim rješenjem nisu zadovoljne neke druge evropske države koje ne žele da SAD imaju presudan utjecaj u ovom procesu.

Banjalučke Nezavisne novine, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, u utorak navode da je jedino sigurno da će se novi visoki predstavnik birati na Upravnom odboru PIC-a i da se neće tražiti potvrda u Vijeću sigurnosti UN-a, jer je izvjesno da bi tamo problem ponovo bio stav Rusije, koja je svojim vetom željela spriječiti i imenovanje Schmidta.

Izostanak takve potvrde imenovanja u Vijeću sigurnosti UN-a bio je glavni razlog zbog kojeg su u Republici Srpskoj osporavali Schmidtov mandat, odbijajući svaku saradnju s njim.

No, ako je riješen problem načina imenovanja Schmidtovog nasljednika, nije i onaj ko će to zaista biti, jer EU navodno želi imati punu kontrolu nad trošenjem sredstava kojima OHR raspolaže, s obzirom na to da najvećim dijelom finansira rad tog tijela.

U takvoj jednačini, tvrde Nezavisne, iz kombinacije otpada Landi, koji zapravo važi za američkog favorita.

Ako ne bude dogovora do početka juna, moguće je da Schmidt, uprkos ostavci koju je podnio, ostane visoki predstavnik sve do 2027. godine, jer je svima važno da OHR u potpunosti funkcioniše u godini kada se održavaju opći izbori u BiH, koji su raspisani za 4. oktobar.

Upravni odbor PIC-a tijelo je koje čine najutjecajnije zapadne države te Turska, koja tamo zastupa interes Organizacije islamske konferencije (OIC), dok je Rusija svoje članstvo suspendovala prije više godina, insistirajući na zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR), čime zapravo podržava zahtjeve koji dolaze iz Republike Srpske, odnosno od Milorada Dodika, koji je prošle godine smijenjen s pozicije predsjednika entiteta nakon što je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

Njemački političar Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo u augustu 2021. godine, prošle sedmice najavio je svoje povlačenje, a naknadno je pojasnio da to čini “ne svojom voljom nego zato što je vrijeme za novi početak za BiH”.

Njegova objava povezuje se s odlukom sadašnje američke administracije da promijeni politiku prema BiH, odnosno da se iz faze intervencionizma, koja je uključivala nametanje odluka i zakona u Schmidtovom dosadašnjem mandatu, OHR transformiše u neku vrstu medijatora i prepusti odgovornost lokalnim političarima.

Takav pristup, kakav sada zagovaraju iz SAD-a, međunarodna zajednica imala je u vrijeme mandata Valentina Inzka kao visokog predstavnika, kojem punih 12 godina nije bilo dopušteno direktno intervenirati, a to je dovelo do opće stagnacije u zemlji te izostanka bilo kakvih reformi.

Bonus video:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad