Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak – dan kada je Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti žrtvujući se za čovječanstvo. Ovaj, za vjernike najtužniji dan prati strogi post, ali i pripreme za najveći praznik – Vaskrs.

Na Banjalučkoj Tržnici ovog petka velika gužva. Štandovi bogati robom, kupci užurbani, posljednje su pripreme pred veliki praznik pa roba brzo ide.

“Šta ide najviše? Uzimaju sve srećo, kupus, krastavci, paradajiz, salatu, mladi luk, zelen, sve svježe sve narod pokupi evo već smo prodali pola robe”, kaže Dana Malić trgovac.

Veliki petak je i dan najstrožeg posta. Mnogi vjernici ne jedu tokom dana, a kod većine je trpeza izrazito skromna sa hranom spremljenom isključivo na vodi. Prema tradiciji na današnji dan izbjegava se korišćenje viljuške i noža, jer simbolizuju koplje kojim je proboden Isus. U mnogim mjestima hrana se ne soli niti se jede luk, jer su prema nekim predanjima Isusove rane mazane lukom kako bi ga više boljele.

Za razliku od Velikog petka kada je trpeza nešto skromnija i njom dominiraju uglavnom svježe voće ili kuvano povrće, na Vaskrs trpeza ne smije da oskudjeva, pa se na njoj uglavnom nađu i nešto bogatija i nešto konkretnija jela, ali osnova vaskršnje trpeze su farbana jaja.

A upravo na Veliki petak počinje priprema trpeze za nedjelju.

Priprema trpeze počinje farbanjem jaja. Ove godine cijene se nisu mijenjale, a na štandovima je za one manje vješte moguće kupiti i ofarbana jaja, pripremljena tradicionalno.

“Tradicionalno uz trave štample vosak i tako.” (Vi svake godine prodajete ova već ofarbana, gotova?) – “Da, da radim to već 15 godina i 15 godina je marka“, objašnjava Gordana Mušić trgovac.

Tradicija je da se jaja prvo farbaju crvenom bojom, jer simbolizuju Hristovu krv. Prvo ofarbano čuva se do narednog Vaskrsa i zove se čuvarkućom. Snaga svih ostalih ispituje se tucanjem zbog čega je Vaskrs posebno drag najmlađima. I ove godine u Banjaluci su ih grupno ukrašavali.

Vaskrs je i vrijeme praštanja i velike radosti, pa se male prevare u odmjeravanju snaga praštaju. Od Velikog petka do Vaskrsa dani su tuge, provode se bez pjesme i veselja, pa ne zvone ni crkvena zvona koja inače simbolizuju radost. Vjernici se u hram u kojem se ne služi liturgija, pozivaju drvenim klepalima.

“Veliki petak je najtužniji, najtragičniji dan u istoriji čovječanstva kada je gospod Isus Hristos osuđen na krsnu smrt, onaj koji je u toku svoga života činio samo dobro”, objašnjava sveštenik Zoran Pajkanović.

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježva se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Hristovog kada se na posebno ukrašen sto ispred oltata iznosi plaštanica. Po vjerovanjima želja zamišljena u tom trenutku tokom molitve će se ispuniti. Bez obzira što simbolizuje tugu, u nekim krajevima se vjeruje i da će djevojke uberu li na Veliki petak cvijet u crkvenoj porti i stave li ga pod jastuk noćas sanjati svog izabranika. Voćarima su važni vremenski uslovi – pada li kiša na Veliki petak, godina neće dati mnogo šljiva, grije li sunce – obilato će roditi voće.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad