Melika Husić - Mehmedović, kandidatkinja je za ministricu nauke, visokog obrazovanja i mlade u novoj Vladi Kantona Sarajevo. Dužnost bi trebala preuzeti 5. januara, kada će zvanično i početi sa radom ovo novo ministarstvo.

Za N1 je govorila o prioritetima rada ministarstva, rekavši da je ovo dobar momenat za razdvajanje – kako bi se posvetilo više vremena i pažnje visokom obrazovanju i nauci, budući da se ono suštinski razlikuje od obrazovanja na nižim nivoima, osnovnog i srednjeg.

“To je novo ministarstvo, po uzoru na Dansku. Tu je ministarstvo razdvojeno i dobar je trenutak da se posvetimo samo tome. Moji planovi su da se posvetimo izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. To će biti od prvog dana i to će biti najbitniji aspekt koji treba napraviti”, pojasnila je u uvodu.

Ona je u razgovoru sa Almom Dautbegović Voloder u Novom danu rekla da i dalje postoje urgentne stvari, poput pandemije COVID-19, te da pod hitno trena unaprijediti online nastavu, ujednačiti je – budući da je ona na nakim fakultetima na jako visokom nivou, a na drugim je na nešto lošija.

Husić – Mehmedović, koja je inače profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, posvećivat će pažnju i mladima u okviru novog ministarstva. Ona je kazala da je jedna studija koju je radila sa Akademijom nauka i umjetnosti pokazala da mlade nije teško motivisati na ostanak kao što se to primarno misli.

“Oni se ne bave toliko političkom stabilnošću, ekonomskim blagostanjem, oni se bave svakodnevnicom. Žele bolje obrazovanje, bolji pristup tržištu rada. Žele da čuju pozitivnih priča i pozitivnih narativa oko sebe”, istakla je, dodavši kako se društvo često fokusira na uspješne pojedince – pa misli da je prosjek takav.

“U Bosni i Hercegovini visoko obrazovanje daleko od toga da ne može biti bolje. Nije ni toliko loše kao što volimo da predstavljamo, pogotovo u KS. Tu imamo državni Univerzitet i tri privatna. Imamo dosta moderne programe, nastavnike koji su bili vani, koji donose iskustvo. Budi se i naučnoistraživački rad, počinjemo to vrednovati. Počinjemo pratiti koliko je ko postigao u citiranosti. Ne kreće se od nule. Tržište rada je naš korektiv, a naši studenti su lako zapošljivi”, rekla je gošća N1.

Ona je određeni period provela i u SAD-u, gdje je bila gost predavač na George Washington Univerzitetu, a kazala je za N1 da u sistemu obrazovanja iz svakog sistema treba uzeti po nešto.

“Jedna od ideja koju imam jeste da u tim zakonskim okvirima treba uključiti ljude koji su proveli određeno vrijeme vani, kao studenti ili profesori. Ja mogu napraviti tim od 10-15 osoba koje su studirale ili radile kao nastavnici vani. Treba nam iskustva prenijeti. Počeli smo raditi kao pronalasku konsultanata koji će nam pomoći da se promijeni politika visokog obrazovanja. A tu su i brojni projekti”, navela je.

Također, potrebno je primijeniti dosta stvari iz sličkih obrazovnih sistema kao u BiH, a koji su na višem nivou – da se to onda može “benchmarkovati”, kako je kazala.

Za naučnoistraživački rad su potrebna sredstva prije svega, infrastruktura, te to treba unaprijediti u narednom periodu.

“U svijetu se izdvaja između 1 i 3 posto GDP-ja za naučnoistraživački rad. Mi ćemo se zalagati da se izdvaja 1 posto budžeta za nauku, što bi bilo drastično povećanje u odnosu na 0,2 posto izdvajanja do sada. Jedan posto bi bio ogroman doprinos”, izjavila je za N1.

To će pomoći da se u budućnosti znanje i vrati u sistem.

Melika Husić – Mehmedović je poručila da bi profesori trebali biti mnogo glasniji u bh. društvu.

“Dosta je bilo izmicanja ‘neka neću ja’. Mnogo je lakše kritikovati. Hajde da probamo nešto promijeniti. Ako hoćemo da unaprijedimo sistem – morat ćemo raditi malo više, i nastavnici i studenti. Ne možemo očekivati da bude bolje, a radimo manje. To se neće desiti”, zaključila je Husić – Mehmedović.

Uskoro snimak kompletnog gostovanja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad