Otkako je na izborima u SAD-u mandat za predsjednika ove države osvojio republikanac Donald Trump, nastavljaju se nizati reakcije, ali i analize koliko će utjecaj ta nova administracija izvršiti ili imati na zapadni Balkan sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu. Politički analitičar Adnan Huskić u razgovoru za N1 je poručio, između ostalog, da će SAD samo pet posto biti usmjeren na vanjsku politiku i da je upitno koliko će u tome BiH zauzimati mjesto. Poručio je i to da se Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ipak ima čemu barem malo nadati, a to je slabljenu pritiska prema njemu prije svega i ljudima oko njega koji su na američkoj crnoj listi.

Pobjedom Donalda Trumpa za predsjednika Amerike analitičar Adnan Huskić smatra da će promjene nastati prevashodno u unutrašnjosti.

“Prije svega ovdje se radi o jednoj fundamentalnoj transformaciji koja će uslijediti ukoliko se na koncu uspostavi da je kontrola koju ima Donald Trump apsolutna. To znači da ima kontrolu nad oba doma, da ima Bijelu kuću i rekao bih solidnu kontrolu nad sudskim instancama, posebno Vrhovnim sudom u SAD-u. Dakle, jedna vrsta agende koja će ići prema unutra sasvim sigurno će imati reperkusije na domaćem planu. Što se tiče međunarodne politike, vrlo je teško reći u kojem smjeru će se stvari odvijati, osim što je Trump sasvim sigurno čovjek koji donosi određenu dozu neizvjesnosti. To znači da će se to na Bosnu i Hercegovinu posredno reflektovati, ne bih rekao direktno, ali hoće u smislu svega onoga što će se dešavati na relaciji SAD – Evropa, zatim na osnovu odnosa SAD-a prema ratu u Ukrajini, Bliskom istoku i naravno prema Kini. To su stvari koje će definisati i prisustvo i odnos SAD-a u regiji zapadnog Balkana i BiH”, mišljenja je Huskić.

Dalje dodaje da je BiH realno veoma nisko u viziru SAD-a i da je to stvar koju treba jasno naglasiti.

“Dakle, stvari koje se dešavaju ovdje, ukoliko ne dođe do nekih neočekivanih prevrata, u nekoj određenoj dozi će vrlo vjerovatno predstavljati kontinuitet. To znači nastavak onih politika koji se ustvari vode na nivou nekih desk officera koji sjede u State Departmentu. To je otprilike taj nivo zainteresovanosti za BiH”, naveo je analitičar.

Smatra da bi se jedna stvar mogla negativno odraziti na BiH.

“Kada je riječ o imenovanja i o tome ko će biti na čelu State Departmenta, odnosno, ko će biti državni sekretar SAD-a i ukoliko to bude Richard Grenell bit će onda riječ o osobi koja će vjerovatno onda i imati određenu agendu posebno prema Srbiji, a onda bih rekao i posljedično prema BiH i koja je dosad bila u protivnosti s onim što su stavovi Evropske unije tako da će se i tu možda pojaviti određene frikcije (razdori op.a.)”, naglasio je Huskić.

Interesovalo nas je koliko su četiri godine vladavine Joea Bidena utjecale na to da BiH bude priustnija u američkoj vanjskoj politici jer bi se mnogi analitičari složili da se to desilo upravo najviše zbog ruske agresije na Ukrajinu i sve većeg ruskog utjecaja na Balkanu?

“Rekao bih da se promijenio pristup na cijelom Balkanu. Dinamika se promijenila u ozbiljnom smislu. Jedna od stvari koju možemo vidjeti u ovoj drugačijoj geopolitičkoj raspodjeli kritičnih resursa postalo je ponovo pitanje o kojem se uglavnom priča. Jednu od stvari koju uzimamo kao hipokriziju Zapada jeste odnos o kritičnim resursima kao što je litijum i odnos prema ljudima koji imaju snažne autoritarne ili antidemokratske tendencije. I sada dolazi do situacije da se sučeljavaju dva fundamentalno različita pristupa. Jedan je vrijednosni – želimo li mi da ove države u regiji zapadnog Balkana postanu dijelom zapadnog svijeta, liberalne demokratije ili sve posmatramo kroz prizmu geopolitike. To je taj dio u kojem i mi primjećujemo da postoje očito nekakva različita gledanja. Mislim da je to ustvari jedina promjena koja se zaista desila. Naravno u svemu tome je i pitanje stabilnosti koje je proizašlo iz rata u Ukrajini i to se pretvorilo u konkretne američke aktivnosti posebno kada je riječ o onim osobama koje su State Department i američka administracija ocijenili kao ključne remetilačke faktore u BiH”, pojasnio je Huskić.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske danas je bio prilično direktan. S jedne strane očekuje da popuste pritisci prema ovom entitetu, a s druge da se promijeni politika već nametnutih sankcija, a sličnog mišljenja je i Marinko Čavara, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji je također na crnoj listi. Interesovalo nas je da li je to uopće moguće?

“Uzimajući u obzir neku sekvencu događaja koji stoje pred Trumpovom administracijom, teško da će se ova pitanja, čak i ako u potpunosti prihvatimo da je Trump osoba koja funkcioniše na bazi transakcija i onda bi se moglo očekivati, međutim, moramo realistično sagledati najvažnija pitanja kojima će se on i njegova administracija baviti. Ukoliko se desi da dobijemo osobu koja će biti unutar tog njegovog najbližeg kruga saradnika i lojalista, a koja je na bilo koja način targetovana od strane pojedinačnih interesa iz regije, da ćemo dobiti i neku vrstu promjene pristupa. Da li će doći do hitnog ukidanja sankcija i promjene, koliko znam način funkcionisanja stvari čini mi se da je to teško realno. Međutim, činjenica je da može doći do promjene pristupa i smanjenju pritiska na RS iako se radi na smanjenju pritiska na Dodika i ljude oko njega, to je već realistično i mogao bih to uzeti u obzir. Ovo je sada drugačija administracija i bit će mnogo više stabilnosti i usmjerenosti, ali fokus će im u omjeru 95 posto biti unutrašnja, a pet posto vanjska politika. A unutar tih pet posto je zaista veoma upitno gdje se BiH i zapadni Balkan nalaze”, poručio je, između ostalog, Huskić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje