Bez diskusije odbijena je ideja da se nazivi ključnih mostarskih ulica, osim latinicom ispisuju i ćirilicom. Ovo je bio prijedlog kluba Srba u gradskom Vijeću Mostara. Iako niko nije glasao protiv, nije bilo dovoljno većine. Za su bila tri vijećnika iz kluba Srba, 12 iz kluba Bošnjaka, dok je 12 iz kluba Hrvata bilo suzdržano

“Nazivi naseljenih mjesta, trgova, ulica, ispisuju su se službenim pismima u Federaciji Bosne i Hercegovine, latinicom i ćirilicom. Nazivi ulica ispisuju se latinicom, sa izuzetkom većih u užoj gradskoj zoni koje se ispisuju i latinicom i ćirilicom. Ulice iz prethodne rečenice smatraju se sljedeće “Ulica Maršala Tita”, “Alekse Šantića”, “Bulevar narodne revolucije”, “Ulica Hrvatskih branitelja”, “Kralja Tomislava”, “Splitska”, “Stjepana Radića”, “Kralja Zvonimira”, “Kneza Mihajla Bišćevića”, nabrajao je predlagač Milivojević ulice, predlažući kako bi stav, po njegovom prijedlogu trebao da glasi.

Milivojević se ovom prilikom pozvao na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojim je definisana upotreba zvaničnih jezika i pisama. Te naglasio da je definisano da se na teritoriji Federacije BiH nazivi naseljenih mjesta, ulica, trgova ispisuju prvo latinicom, pa ćirilicom, dok se u Republici Srpskoj to radi obrnuto.

Osim toga, Milivojević je istakao i lični stav, da bi Mostar trebao da se oduži zaslužnim Mostarcima i Mostarkama koje još uvijek nemaju ulicu navanu po njima. Među njima su Džemal Bijedić, graditelj Starog mosta Hajrudin, idejni tvorac mostarskog Rondoa Miloš Komadina, Nikola Bubalo, arhimandrit Prokopije Čokorilo, pjesnik Svetozar Ćorović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad