IFIMES uoči izbora u Sloveniji: Pod lupom veze Jankovića i Dodika, milionski poslovi i politički utjecaji

Ljubljana usred političkih i poslovnih mreža, organizovanog kriminala i evropskih demokratskih standarda“ otvara pitanja transparentnosti javnih finansija, regionalnih političkih utjecaja, organizovanog kriminala i funkcionisanja demokratskih institucija Slovenije.

Lokalni izbori bit će održani u 212 slovenačkih općina, a birači će odlučivati o gradonačelnicima, članovima općinskih vijeća i predstavnicima lokalnih zajednica. Drugi krug izbora za gradonačelnike predviđen je za 29. novembar.

Posebna pažnja usmjerena je na Ljubljanu, gdje se za gradonačelničku funkciju nadmeće 15 kandidata, među kojima je i aktuelni gradonačelnik Zoran Janković, koji grad vodi od 2006. godine, uz kraći prekid tokom 2011. i 2012. godine.

IFIMES: Političke veze Jankovića i Dodika otvaraju brojna pitanja

U analizi se ističe da su politička i lična povezanost Zorana Jankovića i Milorada Dodika poznate javnosti. Janković je, kako se navodi, u više navrata govorio o njihovoj dugogodišnjoj saradnji, koja datira još iz perioda kada je bio na čelu trgovačke kompanije Mercator.

Podsjeća se da je Janković uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine javno podržao Dodika i pozitivno govorio o njegovom političkom djelovanju.

Posebno se izdvaja Jankovićevo protivljenje odluci Vlade Slovenije od 11. septembra 2025. godine, kojom je Dodiku zabranjen ulazak u tu zemlju. Janković je tada izjavio da lično ne bi podržao takvu mjeru, a o svom stavu razgovarao je i s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon.

Dodikova administracija u Republici Srpskoj potom je odgovorila recipročnim mjerama protiv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar i ministrice Fajon.

Iz IFIMES-a naglašavaju da Janković ima pravo na vlastite političke stavove i održavanje odnosa s političarima iz regije, ali ističu da njegova funkcija podrazumijeva i poštivanje institucionalnih ograničenja.

U tom kontekstu postavljaju pitanje mogu li regionalne političke i poslovne veze poslužiti kao sredstvo neprimjerenog utjecaja na slovenačku vanjsku politiku i odluke državnih institucija.

U analizi se podsjeća i da je Sud Bosne i Hercegovine osudio Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, izrekavši mu kaznu zatvora od jedne godine i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta.

Poslovne veze i koncesija vrijedna 288 miliona eura

Značajan dio analize posvećen je poslovnim odnosima Grada Ljubljane i kompanije KPL, kojom upravlja bosanskohercegovački biznismen Mladen Milanović Kaja, vlasnik poslovne grupacije MG Mind.

Prema navodima IFIMES-a, kompanija KPL od 2006. godine ima koncesiju za redovno i zimsko održavanje gradskih saobraćajnica u Ljubljani.

U julu 2026. godine zaključen je novi dvadesetogodišnji koncesioni ugovor s Gradom Ljubljanom, čija se vrijednost procjenjuje na približno 288 miliona eura bez PDV-a, odnosno 14,4 miliona eura godišnje.

Pozivajući se na pisanje slovenačkog lista „Dnevnik“, IFIMES navodi da je KPL od 2015. godine zaključio 38 ugovora s Gradom Ljubljanom, ukupne vrijednosti od približno 52 miliona eura bez PDV-a. O novoj koncesiji i njenom dugoročnom finansijskom obimu izvještavao je i list „Delo“ u septembru 2026. godine.

U analizi se navodi da su mediji Milanovića često povezivali s političkim krugovima u Republici Srpskoj, uključujući Milorada Dodika.

IFIMES pritom naglašava da navedene činjenice same po sebi ne dokazuju nepravilnosti niti politički utjecaj, ali smatra da obim javnih sredstava i dugoročna priroda ugovora opravdavaju detaljnu provjeru vlasničkih, poslovnih i političkih veza, kao i transparentnosti dodjele koncesije.

Tvrdnje o milijardama eura imovine u Sloveniji

Analiza se bavi i finansijskim interesima političkih i poslovnih krugova iz Republike Srpske u Sloveniji.

Prema procjenama koje IFIMES navodi, Milorad Dodik i krugovi povezani s njim kontroliraju imovinu u Sloveniji čija se vrijednost procjenjuje na više od tri milijarde eura.

Međutim, u samoj analizi naglašava se da ove tvrdnje zahtijevaju nezavisnu provjeru i jasno utvrđivanje vlasničkih veza.

Institut smatra da je potrebno ispitati porijeklo kapitala, transparentnost prekograničnih finansijskih tokova i eventualne nepravilnosti, uz napomenu da se nezakonite aktivnosti mogu utvrđivati isključivo na osnovu provjerljivih dokaza.

Organizovani kriminal i sigurnosni izazovi u Ljubljani

IFIMES upozorava i na sigurnosne izazove s kojima se suočava slovenačka prijestolnica, posebno kada je riječ o organizovanom kriminalu, trgovini narkoticima i pranju novca.

U analizi se navodi da je slovenačka policija u oktobru 2026. godine predstavila rezultate gotovo četverogodišnje međunarodne istrage, tokom koje je identificirano šest kriminalnih organizacija koje su djelovale u Sloveniji i drugim evropskim zemljama.

Procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenih ilegalnih droga premašila je 37 miliona eura, a u istrazi su učestvovale policijske snage iz 22 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i Europol.

Prema podacima međunarodnog projekta SCORE, koje prenosi IFIMES, mjerenja otpadnih voda tokom 2025. godine pokazala su da je Ljubljana imala najveće opterećenje kokainom među slovenačkim gradovima, s vrijednošću od 658 miligrama na 1.000 stanovnika dnevno.

U analizi se također navodi da je Policijska uprava Ljubljana tokom 2023. godine zabilježila porast broja krivičnih djela od 14,2 posto na područjima koja pokrivaju općinske policijske stanice, u odnosu na isti period prethodne godine.

Podaci za 2025. godinu, prema navodima Instituta, pokazuju rast broja nasilnih krivičnih djela za gotovo 30 posto, dok je broj krivičnih djela povezanih s drogama povećan sa 259 na 319.

IFIMES smatra da ovi pokazatelji zahtijevaju snažniji institucionalni nadzor, bolju saradnju sigurnosnih struktura i veću transparentnost finansijskih tokova.

Oko 104.000 stanovnika ostalo bez prava glasa

Jedno od važnih pitanja koje analiza otvara jeste izmjena slovenačkog izbornog zakonodavstva, kojom su državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji izgubili pravo glasa na lokalnim izborima, koje su imali od 2002. godine.

Prema podacima navedenim u analizi, ovom promjenom obuhvaćeno je približno 104.000 punoljetnih stanovnika Slovenije, među kojima su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine i Srbije.

U Ljubljani je, prema podacima iz juna 2026. godine, bilo oko 21.938 potencijalnih birača iz ove kategorije.

IFIMES navodi da je riječ o značajnoj promjeni političkog učešća dugogodišnjih stanovnika Slovenije, dok Ustavni sud te zemlje razmatra ustavnost sporne zakonske odredbe.

Posebno se ističe da je ukidanje ovog prava podržala i stranka Resnica, koju predvodi Zoran Stevanović, aktuelni predsjednik Skupštine Republike Slovenije.

Institut ukazuje i na izostanak javne reakcije Milorada Dodika na pitanje oduzimanja biračkog prava državljanima Bosne i Hercegovine koji žive u Sloveniji. U analizi se navodi broj od 58.350 građana Bosne i Hercegovine.

Zoran Stevanović i politički utjecaji iz Republike Srpske

U analizi se razmatra i političko djelovanje Zorana Stevanovića, lidera stranke Resnica, posebno njegovi stavovi o Miloradu Dodiku.

Podsjeća se da je Stevanović u izjavi za novinsku agenciju SRNA mjere koje je Slovenija poduzela protiv Dodika ocijenio štetnim te kritikovao slovenačku vladu zbog njihove primjene.

IFIMES smatra da je potrebno razmotriti političke, organizacijske i komunikacijske veze između pojedinih političkih aktera u Sloveniji i struktura u Republici Srpskoj i Srbiji.

Istovremeno, Institut naglašava da Stevanovićevi javno izneseni stavovi o Dodiku sami po sebi nisu dokaz da djeluje kao politički posrednik ili zastupnik stranih interesa.

Za takve zaključke, kako se navodi, bili bi potrebni konkretni dokazi o koordinaciji političkih aktivnosti, mehanizmima kontrole ili finansijskoj zavisnosti.

IFIMES: Glas za Jankovića – glas za Dodika?

U završnom dijelu analize IFIMES postavlja pitanje političke odgovornosti dugogodišnjeg gradonačelnika Ljubljane i njegovih odnosa s regionalnim političkim liderima.

Institut priznaje Jankovićeve rezultate u urbanom, infrastrukturnom, kulturnom i sportskom razvoju Ljubljane, ali smatra da razvojni projekti ne mogu zamijeniti institucionalnu odgovornost i transparentnost upravljanja javnim sredstvima.

Posebno problematizira političku podršku koju Janković uživa među dijelom građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uključujući Bošnjake, imajući u vidu njegov odnos s Miloradom Dodikom.

„Paradoks nastaje u činjenici da se od Bošnjaka u Ljubljani očekuje da podrže Zorana Jankovića, iako on djeluje kao zagovornik interesa Milorada Dodika“, navodi se u analizi IFIMES-a.

Institut pritom postavlja pitanje da li bi podrška Jankoviću mogla predstavljati i indirektnu podršku političkim interesima Dodika i krugova povezanih s njim.

U zaključku se ističe da predstojeći lokalni izbori ne predstavljaju samo izbor između kandidata, već i između različitih modela upravljanja Ljubljanom.

Prema ocjeni IFIMES-a, ključno pitanje jeste hoće li slovenačka prijestolnica nastaviti funkcionisati kroz model snažne koncentracije političke moći ili će se razvijati prema sistemu veće transparentnosti, institucionalnog nadzora i odgovornosti prema građanima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad