Istraga NYT-a: Ruski operativci organizovali obuke u BiH i Srbiji za destabilizaciju Moldavije

Američki list navodi da su, osim kampa u Srbiji, programi obuke organizovani u Bosni i Hercegovini i u blizini Moskve, a bili su namijenjeni pripremi proruskih Moldavaca za aktivnosti povezane s ometanjem izbora i izazivanjem nereda.

Istraga New York Timesa zasnovana je na razgovorima s aktivistima koji su učestvovali u ruskim operacijama, visokim moldavskim policijskim i sigurnosnim zvaničnicima te više od šest evropskih i američkih obavještajnih zvaničnika. Novinari su pregledali i hiljade dokumenata povezanih s pokušajima Rusije da utječe na izbore u Moldaviji.

Učesnik kampa u BiH: Ruski instruktor mi je izbio zub

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajno svjedočenje jednog od ljudi koji je prošao kroz kamp.

Maxim Rosca, koji je prisustvovao obuci u BiH, kasnije je svjedočio pred sudom u Moldaviji da je odbio učestvovati u jednoj od aktivnosti.

Kada je rekao da neće učestvovati, naveo je Rosca, ruski instruktor ga je "udario u lice i izbio mu zub".

Još ozbiljniji detalji pojavili su se nakon povratka učesnika iz Bosne i Hercegovine.

U oktobru 2024. godine trojica učesnika kampa u BiH uhapšena su prilikom povratka u Moldaviju. Prema moldavskim tužiocima, kod njih su pronađene komponente za dronove, među kojima i dodaci za ispuštanje granata.

Kod njih je, prema istom izvoru, pronađen i priručnik naslovljen "Ruska kuhinja: Abeceda domaćeg terorizma" (Russian Cuisine: The ABCs of Homemade Terrorism).

New York Times u tekstu ne navodi tačnu lokaciju kampa u Bosni i Hercegovini niti iznosi detalje o tome ko je u BiH osigurao uslove za održavanje obuke.

Kampovi u Srbiji, BiH i Rusiji

Program u BiH bio je dio šire mreže. NYT navodi da su ruski operativci organizovali programe obuke u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rusiji s ciljem pripremanja proruskih Moldavaca za djelovanje na terenu.

Najviše detalja poznato je o kampu uspostavljenom tokom ljeta 2025. godine u zapadnoj Srbiji, nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u Moldaviji.

Učesnici, uglavnom iz Moldavije, dobijali su 400 dolara za trodnevni ili četverodnevni program, prema Sergiu Zami, visokom moldavskom tužiocu koji je duže od godinu dana radio na slučajevima povezanim s izbornim miješanjem.

Snimci za koje moldavski tužioci i obavještajna služba navode da su pronađeni na telefonima učesnika prikazuju muškarce u maskirnoj odjeći i pancirima kako treniraju s jurišnim puškama.

U kampu u blizini Moskve aktivnosti su, prema navodima moldavskih tužilaca, išle još dalje. Više od 100 mladih Moldavaca tamo je vježbalo "pravljenje i korištenje zapaljivih sredstava i improvizovanih eksploziva", kao i korištenje dronova sa posebnim dodacima za eksplozive ili podmetanje požara.

Dvojica zapadnih obavještajnih zvaničnika rekla su NYT-u da je tu obuku nadgledala ruska vojna obavještajna služba GRU.

"Bilo je dovoljno zapaliti iskru"

Prema NYT-u, za izazivanje poremećaja tokom izbora nije bio potreban veliki broj obučenih ljudi. Moldavski tužilac Sergiu Zama rekao je da je svega nekoliko regruta moglo biti dovoljno za ometanje glasanja.

"Cilj nije bio identificirati hiljadu ljudi koji će počiniti krivična djela", rekao je Zama.

"Bilo je dovoljno zapaliti iskru", dodao je.

Uoči parlamentarnih izbora u Moldaviji u septembru 2025. godine, operativci obučavani u Srbiji pripremali su se, prema moldavskim vlastima, za izazivanje nereda u Kišinjevu i drugim mjestima. Nosili su žute i plave trake kako bi se međusobno prepoznali u masi, a neki su imali zapaljive naprave.

Istovremeno su ruski hakeri, prema visokom moldavskom zvaničniku, uspjeli prodrijeti u sisteme Centralne izborne komisije i preuzeti kontrolu nad hiljadama privatnih rutera.

Moldavske vlasti su u sedmicama prije izbora izvele racije u stotinama domova i hapsile osobe koje su prošle obuke ili primale novac u okviru operacije. Ozbiljnije nasilje na kraju je izbjegnuto, a stranka proevropske predsjednice Maie Sandu osvojila je nešto više od 50 posto glasova.

Novac, propaganda i pravoslavni svećenici

Obuka ljudi za djelovanje na terenu bila je samo jedan dio operacije koju opisuje New York Times.

Prema istrazi, korišteni su hakerski napadi i dezinformacije, ali je Moskva otišla i znatno dalje. NYT piše o opsežnoj operaciji kupovine glasova i plaćanja aktivista povezanoj s odbjeglim moldavskim oligarhom Ilanom Shorom, koji živi u Rusiji.

Dokumenti koje je pregledao NYT pokazali su da je u mrežu bilo uključeno više od 150.000 Moldavaca. Drugi procurjeli dokumenti pokazivali su isplate za 38.000 aktivista u ukupnom iznosu od gotovo 20 miliona dolara tokom četiri mjeseca uoči referenduma o evropskom putu Moldavije 2024. godine.

U operaciju su, prema NYT-u, uključeni i pravoslavni svećenici.

Stotine moldavskih svećenika putovale su u Rusiju počevši od ljeta 2024. godine, posjećujući sveta mjesta i visoke crkvene zvaničnike.

Prije povratka kući, navodi list, svaki od njih potpisao je ugovor za debitnu karticu ruske banke Promsvyazbank, povezane s ruskim Ministarstvom odbrane. U ugovorima, čije je kopije pregledao NYT, izjasnili su se kao zaposlenici organizacije Evrazia, koju zapadni obavještajni zvaničnici povezuju s Kremljem.

Za oko 1.000 dolara trebali su, prema moldavskim zvaničnicima, pozivati vjernike da odbace referendum o članstvu Moldavije u Evropskoj uniji i da se suprotstave prozapadnoj politici. Stotine svećenika prihvatile su novac, naveli su moldavski zvaničnici.

Obavještajci: Moldavija drugi prioritet Kremlja

New York Times cijelu operaciju stavlja u mnogo širi geopolitički kontekst.

Prema zapadnim obavještajnim zvaničnicima s kojima je list razgovarao, u hijerarhiji prioriteta Kremlja osvajanje Ukrajine nalazi se na prvom mjestu, a preuzimanje kontrole nad Moldavijom na drugom.

Moldavija nije članica NATO-a niti Evropske unije, ali njen strateški položaj između Ukrajine i Rumunije, članice NATO-a i EU, daje joj veliki značaj. Zapadni obavještajni zvaničnici smatraju da bi Rusija Moldaviju mogla koristiti kao polazište za daljnje aktivnosti protiv Ukrajine ili Zapada.

Savjetnik moldavske predsjednice za nacionalnu sigurnost i odbranu Stanislav Secrieru rekao je da Rusija Moldaviju želi koristiti "kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i njenog glavnog odbrambenog i finansijskog pokrovitelja, EU".

"Zbog toga je Rusija tokom posljednjih nekoliko godina izdvojila resurse bez presedana", rekao je.

Kremlj odbacuje optužbe. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je za New York Times da su tvrdnje o ruskom miješanju "potpuno neistinite" i da "nemaju nikakvog osnova".

Moldavski zvaničnici, međutim, upozoravaju da operacija nije završena.

"Mi smo dobili bitku. Ali nismo dobili rat", rekao je direktor moldavske Agencije za kibernetičku sigurnost Mihai Lupascu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad