Suđenje u Moldaviji: Vojnici Wagnera učestvovali u ruskim kampovima kod Banje Luke

U Okružnom sudu u Kišinjevu nastavljeno je suđenje Anatoliju Prizencu, optuženom da je tokom ljeta 2024. godine učestvovao u regrutovanju državljana Moldavije za odlazak na specijalne obuke, a zatim pomagao i u njihovom transportu u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, gdje su bili dio treninga koje su predvodili instruktori iz Rusije i Bugarske piše Detektor.

Maxim Rosca, koji je nakon učešća u kampovima odlučio da će sarađivati s moldavskim pravosuđem, ispričao je kako je Prizenca poznavao godinu dana. Njihovom poznanstvu posredovala je Roscina supruga, nakon čega mu je Prizenco ponudio da “otputuje u Evropu i nauči kako biti rendžer”, odnosno da prođe obuku preživljavanja u divljni koja bi mu bila “dobro plaćena”.

“Uslov je bio da, ako nam se nešto ne sviđa, možemo otići iz kampa”, pojasnio je Rosca.

Svjedok je ispričao kako je, prema dogovoru s Prizencom, kontaktirao s koordinatorom Vladimirom Firsovom, koji mu je kazao da će za učešće u kampu dobiti između 300 i 500 eura sedmično.

Prisjetio se da je u BiH doputovao autobusom iz Beograda, nakon što je prethodno u srbijansku prijestolnicu stigao s još tri osobe, letom iz Kišinjeva preko Istanbula. Rosca je naveo i to da im je put platio izvjesni Igor, koji je novac za to dobijao u kriptovalutama. Po dolasku u Banju Luku, kazao je, sastali su se sa osobom čiji je nadimak bio “Turčin”, za kojeg je kasnije saznao da je zapravo bugarski državljanin sa imenom Mircea.

Detektor je u ranijem istraživanju otkrio kako je osoba s nadimkom “Turčin” zapravo Mircho Angelov, koji je u Francuskoj osuđen na tri godine zatvora s još trojicom državljana Bugarske zbog uništavanja spomenika za žrtve holokausta u Parizu i drugih objekata tokom maja 2024. godine. Presuda je izrečena krajem oktobra 2025. u odsustvu Angelova, koji se do danas nalazi u bjekstvu. Francuske vlasti optužile su Kremlj za ovu akciju. Ruska ambasada u Francuskoj reagovala je na ove optužbe, negirajući umiješanost Ruske Federacije u ovaj slučaj i nazivajući optužbe “novom rusofobnom kampanjom”.

Mircea je Roscu i druge učesnike kampa prvu noć prevezao u hotel, da bi sljedeće jutro otputovali u šumu, gdje su im oduzeti mobiteli i dokumenti.

“U kampu smo zatekli šatore. Dvojica Bugara čistili su ih, jer je još jedna grupa tu bila prije nas”, dodao je Rosca.

U kampovima su im se, tvrdi, instruktori predstavili kao rezervni oficiri i članovi neke ruske organizacije, dok su dvojica bila iz Finske i Bugarske. Kada je riječ o učesnicima, Rosca se prisjeća da je njih sedam bilo iz Moldavije, tri osobe iz Transnistrije, te jedan mladić iz Sankt Peterburga. Zbog toga se cijela komunikacija odvijala na ruskom jeziku.

Prema svjedočenju Rosce, većina regrutovanih Moldavaca nije znala stvarnu svrhu putovanja sve do dolaska u okolinu Banje Luke. Kada su im instruktori saopštili da je njihov stvarni zadatak obuka za upravljanje vojnim dronovima, pravljenje Molotovljevih koktela, probijanje policijskih kordona i izazivanje haosa tokom predsjedničkih izbora kako bi se diskreditovala aktuelna predsjednica Maia Sandu, većina je, prema Roscinim riječima, negodovala.

Detalje obuka i snimke dronova koje su učesnici koristili za vježbu, Detektor je otkrio u istraživanju objavljenom početkom 2026. godine.

Ruski instruktori su, međutim, insistirali da moraju ostati jer je “na njih potrošen novac”, kazao je Rosca, navodeći da je otpor polaznika sistematski slaman nasiljem. Rosca je opisao kako je, nakon što je tokom jedne večeri konzumirao alkohol s jednim od instruktora, pripadnikom “Wagner” grupe, izjavio da ga politika ne zanima i da nema ništa protiv moldavske vlasti.

“Vojnik me udario šakom, a zatim me nastavio tući u glavu titanijumskim vrhom svoje čizme, dok se nisam onesvijestio. Pola glave mi je oteklo, zub mi je slomljen i zbog toga sam morao ostati tamo 21 dan, dok se nisam oporavio”, izjavio je Rosca, dodajući da mu medicinska pomoć nije pružena.

Wagnerovac je, dodaje, nakon toga pred cijelom grupom izjavio da je ovo premlaćivanje “lekcija za ostale” jer odbijaju da uče, a za njihove troškove se izdvaja novac.

Nakon 21 dan Rosca se, kako je kazao, vratio u Moldaviju, ali su mu onda instruktori rekli kako mora da se oduži za novac koji je na njega potrošen u kampu tako što će raditi kao vozač. Za to je, tvrdi, od Prizenca dobio kombi Mercedes Vito, kojim je prevozio ljude iz Banje Luke u Srbiju, kao i instruktore kada su obavljali poslove. Dodao je kako je prilikom dolaska u BiH povezao Liudmilu Costenco i Alionu Gotco, te da su svi zajedno na kraju otišli u Radenku, na teritoriji Srbije.

Costenco i Gotco su, osuđene na ukupno 13,5 godina zatvora s Vladimirom Harcevnicovim, ali se nalaze u bjekstvu. Osim njih, u odvojenim procesima osuđeni su Moldavci Ion Chirita i Nikita Sirenko na ukupno šest i po godina uslovnih kazni zatvora, kao i Dilan Danil, koji se u zatvoru nalazi odranije zbog drugog krivičnog djela. Optužbi je oslobođena Iulia Ivanova, koja je, kao i Rosca, pristala na saradnju s moldavskim pravosuđem.

Rosca je ispričao i da je u Srbiji pripreman novi kamp za prihvat sljedeće grupe ljudi. U čišćenje i postavljanje šatora bile su uključene Gotco i Costenco, koja je sa sobom povela i svog petnaestogodišnjeg sina “kako bi od njega napravili muškarca”, rekao je.

Prisjetio se kako se, nakon završenog kampa, u Moldaviju vraćao s Harcevnicom, Gotco, Costenco i Ivanovom, te da su nakon toga uhapšeni na rumunsko-moldavskoj granici jer su sa sobom prevozili vojne dronove i drugu opremu.

“Kako sam razumio, bili smo pod prismotrom dugo vremena, gotovo godinu dana, zbog čega smo otkriveni. Dronovi su pronađeni u prtljagu Gotco, Costenco i Ivanove, a Harcevnicov je imao rokovnik i USB stick sa svim informacijama o treningu”, dodao je Rosca.

U unakrsnom ispitivanju Prizenco je potvrdio kako se sastajao s Roscom, kako mu je on dao kombi, ali je svoju odbranu formirao na tvrdnji da on nikada Rosci nije davao novac, niti spominjao bilo kakvo svrgavanje vlasti ili politike, što je svjedok i potvrdio.

Suđenje Prizencu počelo je prije godinu dana, ali je nekoliko puta odgađano zbog njegovog nedolaska i pokušaja da njegov predmet bude pripojen drugima u kojima se sudi učesnicima i organizatorima kampova. Nakon odbijanja ovih prijedloga, suđenje je nastavljeno. Prizenco se od decembra 2024. godine nalazi na listi sankcija Evropske unije, Ukrajine, Francuske, Belgije i Monaka zbog optužbi da je koordinisao akciju državljana Moldavije koji su oslikavali Davidove zvijezde u Parizu u zamjenu za finansijsku naknadu, iza čega su stajale ruske vlasti.

Istragu o kampovima provodi i Tužilaštvo BiH, ali do danas nisu otkriveni nikakvi detalji osim činjenice da su pravosudne institucije BiH ostvarile saradnju s kolegama iz Moldavije.