Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ danas je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavila rezultate ispitivanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u BiH i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.

Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1%), loša politička situacija (18,6%) i nezaposlenost (16,6%). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5%), zdravlje (24,9%) i mir i sigurnost (22,5%). To znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost direktno ugrožavaju njihove najvažnije
prioritete.

Povjerenje građana u institucije duboko je narušeno zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Najveći broj građana nema povjerenje ni u koga u bh. društvu (26,1%), a porodica ostaje jedini stabilan oslonac u životima građana i jedina je koja uživa veći stepen njihovog povjerenja (24,7%). Ostali akteri imaju niži stepen povjerenje, uz državne institucije (7,4%) i policiju (4,2%) koji imaju nešto veći stepen povjerenja u odnosu na sve ostale aktere, ali i dalje nizak, što pokazuje da postoji jaz između građana i vlasti.

Većina građana smatra da vlasti rade samo za vlastiti interes (25,9%) ili da ne rade ništa (22,1%). To je zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život građana.

Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, građani su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija. Najveću ocjenu, trojku, građani su dali (grado)načelnicima i općinskim vijećima/skupštinama opština svojih lokalnih zajednica, što jasno ukazuje da je lokalni nivo vlasti taj koji uživa najveće povjerenje građana.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ne iznenađuje zabrinjavajući podatak da je skoro polovina građana (44,3%) ozbiljno razmatrala da napusti BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1% slučajeva dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 16,9% slučajeva. Visok postotak mladih koji razmatraju iseljenje ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalne prilike. Ovaj podatak ukazuje na nastavak već prisutnog trenda „odliva mozgova“ koji dodatno slabi ekonomsku i društvenu strukturu zemlje.

Posljednji lokalni izbori su pokazali da, uprkos općem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, građani BiH i dalje glasaju za iste političke stranke. Uzroci za ovakve postupke mogu biti različiti i kreću se od visokog nivoa korupcije i zarobljenosti društva u formi „uhljebljivanja“ lojalnih stranačkih kadrova naspram stručnih pojedinaca, tradicionalne političke lojalnosti vezane za etnički identitet, straha od promjena kojim političko liderstvo straši birače koristeći retoriku straha i ugroženosti zajednice, preko sveprisutnih zastrašivanja i pritisaka na birače, sve do niskog nivoa političke pismenosti.

Iako postoji opći pesimizam kod građana kada je u pitanju put kojim se kreće BiH, gdje većina građana (59,1%) smatra da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni indikatori u vezi sa podrškom za integracije u Evropsku uniju i NATO. Sedam od deset građana, odnosno 70,4% njih smatra da BiH treba postati članica Evropske unije. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da

BiH treba da postane članica EU sa 79.5%, dok 55.1% građana iz RS smatra da BiH treba da postane članica EU. Također, šest od deset građana BiH, tačnije 60,1% smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Građani u RS značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 23,2% naspram 81,8% građana u FBiH.

Ovi podaci govore o težnjama građana za napretkom i integracijom u šire evropske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Podrška EU integracijama pruža osnovu za formiranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke lidere na rad u pravcu ostvarivanja tih ciljeva.

Ispitivanje javnog mnijenja je urađeno u okviru projekta “Civilno društvo za integritet izbora” kojeg finansira Evropska unija, a dijelom sufinansira Švedska.