Ivan Grgur o "Medi u šparogama": Više ne možemo razaznati šta je istina, a šta laž

Uoči regionalne premijere na Sarajevo Film Festivalu, Grgur je za N1 govorio o nastanku filma, podijeljenoj lokalnoj zajednici i tome kako se mala informacija, poput "pokvarenog telefona", može pretvoriti u veliku laž.

A je li medvjed zaista bio u Umagu?

"Ne znamo tačno. Još nismo otkrili gdje je medo i je li bio", kazao je Grgur.

Odgovor na to pitanje zapravo nije ni cilj filma.

"U biti se ne bavimo baš u filmu time, nego se bavimo time kako jedan trač može eskalirati".

Grad podijeljen zbog medvjeda

Grgur je završio novinarstvo, a potom deset godina radio u reklamnoj industriji. Pitanje istine, kaže, već ga dugo zanima, ali nije želio snimiti klasični dokumentarac u kojem bi o tome govorili stručnjaci.

"Svi vidimo u kakvom se svijetu nalazimo, gdje više ne možemo razaznati šta je istina, šta je laž", rekao je.

Tražio je konkretan događaj ili osobu kroz koju bi mogao ispričati tu priču, a pronašao ju je u rodnom Umagu, gdje se pojavila priča o medvjedu.

"Kad se grad podijelio u dvije grupe, jedni koji vjeruju, jedni koji ne, shvatio sam da je to u biti možda trenutak za baviti se tom temom na neki način na koji bih ja želio", objasnio je.

Od "pokvarenog telefona" do velike laži

Grgur kaže da su on i njegov saradnik tokom snimanja vjerovali protagonistima i njihovim različitim verzijama priče.

"U svaku verziju priče smo vjerovali. Ja ne mislim da je tu neko, da je tu puno bilo izmišljeno", kazao je.

Problem vidi u načinu na koji se informacije mijenjaju dok prelaze od osobe do osobe.

"Kao i svaki trač, kao i svaki pokvareni telefon (...) jednostavno iz neke male informacije koja se malo nadograđuje kroz vrijeme, to ispadne velika laž".

U tom mehanizmu vidi i vezu sa širenjem lažnih vijesti.

"Imam dojam da je neko samo shvatio kako je naša prirodna neka predispozicija da volimo tračariti i tračati, iskoristio i počeo nam plasirati lažne vijesti", kazao je.

Film se zbog toga, objašnjava, bavi konkretnim tračem, ali i mnogo šire društvenim medijima i načinom na koji međusobno razgovaramo o istini i laži.

"Imamo li mi sve informacije?"

U svega 18 minuta "Mede u šparogama" dotiču se i migracija, lova i odnosa prema životinjama. Grgur kaže da je od početka želio kroz malu lokalnu zajednicu govoriti o širim temama.

"Mislim da je Umag mjesto koje se nalazi na takvom geografskom položaju da se u biti jako puno tih nekih tema, migracije, jako puno tih nekih stvari, tamo eskalira na neki način", rekao je.

Posebno ga zanima kako ljudi dolaze do informacija na osnovu kojih formiraju svoje stavove.

"To je pokušaj ovog filma, da se svi zapitamo, u biti, kad se svađamo s nekim oko nečega, da li je nešto istina ili laž, da se zapitamo stvarno na neki način imamo li mi sve informacije i kako je ta informacija koja je došla do nas uopšte došla do nas i šta je ona sve prošla putem", kazao je.

Sarajevo kao odskočna daska

Regionalna premijera na Sarajevo Film Festivalu za Grgura ima i lični značaj. Njegova porodica je iz Zenice, a u Sarajevo je često dolazio i prije nego što se počeo baviti filmom.

"Nikad nisam očekivao uopšte, mislio da će mi film biti tu u Sarajevu. I sad biti tu u ovoj drugoj poziciji je jako smiješno, u biti, i čudno", rekao je.

Sarajevo Film Festival smatra posebno značajnim za autore iz regije.

"Mislim da film na Sarajevu tebi za karijeru jako puno znači, tako da nema uopšte nikakve sumnje da je to bitno".

Nada se da će Sarajevo biti dodatna odskočna daska za film, posebno zato što vjeruje da će ga regionalna publika najbolje razumjeti.

"Taj film se bazira malo i na lokalnim karakterima i na našem malo mentalitetu i svemu", kazao je.

"Želio bih da ga samo što više ljudi u regiji vidi", zaključio je Grgur.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad