Iznenadna odluka: Norveški demineri odlaze iz BiH

Do kraja 2025. godine Norveška narodna pomoć povlači se iz BiH, iznenada je to saopštio direktor ove organizacije radnicima. Njih skoro 50 ostaje bez posla.

"Nakon tri decenije velikodušne finansijske podrške, interesovanje donatora za razminiranje u BiH sada je toliko opalo da neće biti dostupnih sredstava za podršku operacijama 2026. godine".

Posljednji projekat na Majevici biće trenutno zaustavljen, no BiH gubi i značajnu pomoć. Tokom dvije decenije, njihov udio u ukupnoj deminiranoj površini je 16%. Tokom ove godine, činili su 14% ukupnog deminerskog ljudstva i 18% raspoložive opreme.

"Oni su započeli značajne projekte u BiH koje će sada biti ili djelimično obustavljeni ili će ih preuzeti neko drug, to je sigurno otežavajuća okolnost pogotovo što mi imamo značajan problem sa minsko-eksplozivnim sredstvima, sa površinom koja je još uvijek minski sumnjiva", ističe Muamer Husilović, Federalna uprava Civilne zažtite.

Procjenjuje se da je u zemlji više od 170 hiljada mina i drugih eksploziva, na 1,60% ukupne teritorije. Više od 260 hiljada ugroženih domaćinstava, a onih direktno izloženih riziku više od 32 hiljade. 845 hiljada ugroženih stanovnika, direktno 132 hiljade. Među najrizičnijim područjima su Zeničko-dobojski, Srednjobosanski i Hercegovačko-neretvanski kanton. Mine ostaju u BiH, a osim Norvežana, po svemu sudeći uskoro odlaze i Britanci.

"Sutra je kod mene direktorica MAG-a, to je britanska nevladina organizacija, i oni su radili veliki posao kod nas, obje organizacije su bile dobre u novom načinu deminiranja, oslobađanje zemljišta", ocijenio je Enis Horozović, direktor BHMAC-a.

Iako se pretpostavlja da će se ove organizacije usmjeriti ka Ukrajini, bivši bh. ambasador u Norveškoj Nedim Makarević smatra da se iza zavjese krije nešto drugo:

"Ne zaboravite da postoji Centar za obuku za pse za deminiranje, pored programa koji ide, koji je fantastičan tako da Norveška ima u svakom slučaju interes da to drži, zašto su se odlučili na taj korak ja bih potražio odgovor u onima koji su za to odgovorni, bilaterlna linija, multilateralna linija, mislim da je tu odgovor".

Stranci žele veću uključenost bh. institucija. Iako je Ministarstvo civilnih poslova izdejstvovalo izdvajanje 2 miliona konvertibilnih maraka tokom tri godine za deminiranje, sve je stalo zbog neusvajanja budžeta.

"Budžeti države, entiteta i kantona to je negdje oko 20 milijardi km, jedan promil od toga je 20 miliona km, mi to da imamo na raspolaganju, ovaj gubitak NPA mi ne bi osjetili", naglašava Horozović.

Time bi, dodaje, do 2035. godine naša država bila u potpunosti deminirana. No, uprkos svim sporazumima i planovima, tempo je prespor u odnosu na potrebe. Upućeni procjenjuju da se ni pola vijeka poslije rata, BiH neće osloboditi mina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad