NATO strahuje od nasilja na Balkanu i zato tamo šalje vojna pojačanja, veliku brigu zadaje i zastoj Ukrajine u ratu s Rusijom, a rat Izraela s Hamasom je ozbiljno ugrozio bezbjednosne interese Zapada.

To je proizašlo i iz rasprave na upravo okončanom zasjedanju šefova diplomatija Atlantskog saveza, mada su saopštenja s tog zasjedanja bila štura i jedino usresređena na ukrajinsko-ruski rat, rastuće suparništvo s Kinom i rat u Gazi.

Ni generalni sekretar Jens Stoltenberg u sažetku ministarske rasprave na konferenciji za štampu uopšte nije spomenuo šta su oni rekli o Zapadnom Balkanu, iako je to najavljeno.

Stoltenberg je uoči zasjedanja predočio da će „biti rasprave o Zapadnom Balkanu, o razdirućoj i secesionističkoj retorici u Bosni i Hercegovini, svjedoci smo i ozbiljnog nasilja na sjeveru Kosova, dok ima i zloćudnih djelovanja u cilju razdora, uključujući od strane Rusije“.

Na pitanja agencije Beta da o tome kakva je bila rasprava ministara i možda neki zaključak o ključnom pitanju odnosa Beograd-Priština i razvoju na Zapadnom Balkanu, s čijim prvacima je Stoltenberg razgovarao samo nekoliko dana ranije, zvaničnici u sjedištu NATO-a su jedino podvukli da je na ministarskom zasjedanju „ponovo istaknuta privrženost postojanoj bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana“.

Analitičari u Briselu upućeni u zbivanja unutar NATO-a su mišljenja da među atlantskim saveznicima posebnu brigu izaziva i dalje teško rješiva normalizacija odnosa Beograd-Priština što je bremenito novim bezbjednosnim izazovima i nasiljem i zato Atlantski savez poslije pojačanja KFOR-a za 1.000 vojnika, razmatra i nove mjere jačanja bezbjednosti.

Generalni sekretar NATO-a je na završnoj konferenciji za štampu, na pitanje novinara albanskih medija s Kosova da li smatra da bi uspostavljanje Zajednice opština na Kosovu sa srpskom većinom značilo da neće biti nasilja i da će to doprinijeti bezbjednosti regiona, uzvratio da je „uvjeren da bi to bio korak naprijed… i tome se svakako mora posvetiti“.

Objasnio je da „prijedlog za formiranje Asocijacije opština sa srpskom većinom može otvoriti put rješenju i napretku u dijalogu uz posredstvo Evropske unije“.

Stoltenberg je rekao i da napadi na vojnike KFOR-a i incident u Banjskoj krajem septembra „svjedoče o izazovima s kojima smo suočeni na Kosovu i o važnosti da sve strane smanje zategnutost“.

Jedan od rijetkih medija koji se osvrnuo na ministarsko zasjedanje NATO-a, francuski list „Lezeko“ je napisao da je „više ministara imalo sumorne zaključke iz rasprave“.

„Ministri su se nadali da će moći da čestitaju Ukrajini zbog uspjeha kontraofanzive, ali je došlo do ušančenja na frontu bez značajnijeg prodora, a dolazi zima“, dodaje francuski poslovni dnevnik.

List dodaje da, „ako se tome dodaju rat Hamasa i Izraela i porast nasilja na Balkanu, može se zaključiti da je stanje sumorno“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad