Čak i stotine sati nakon snažnog zemljotresa, koji je pogodio jug Turske i sjeverna podrčja Sirije, spasioci su izvlačili preživjele ljude iz ruševina. Bez dovoljno kisika i u veoma trošnim uslovima života, snaga ljudskog uma pomjerila je sve granice. Koliko je odlučujuća volja za životom i psihička snaga u teškim situacijama? Koliko dana čovjek može izdržati bez vode i hrane i da li uopšte možemo vjerovati u čuda? O čudima ljudske snage razgovarali smo sa psihologinjom Nerminom Vehabović - Rudež, Emirom Hajdarevićem, čovjekom koji preživo strahote logora u Mostaru u ratu devedesetih, a da li postoji medicinsko objašnjenje za izdržljivost djece u kriznim situacijama, govorila je pedijatrica Aleksandra Vladičić.

Nakon 230 sati, spasioci su u razrušenim zgradama izvukli živog dječaka, postavlja se pitanje da li je to uopšte medicinski objašnjivo?

Pedijatrica Vladičić pojašnjava da su uslovi u kojima su se našli preživjeli, nepoznati, ali ono što je sigurno jeste da je fizička izdržljivost individualna te da sposobnost preživljavanja zavisi od medicinskog stanja osobe. Ipak, iako su preživjeli, osobe su doživjele veliku fizičku i psihičku torturu, što može ostaviti dugotrajne posljedice po tijelo i psihu.

“Mi ne možemo da znamo zdravstveno stanje preživjelih ili kakav će biti kvalitet njihovog života poslije, ne znamo”, navela je Vladičić i dodala, “mogu se osjetiti povrede nastale nagnječenem tijela, dolazi do oštećenja mišića, dolazi do bubrežne suficijencije…”

Zaključila je kako je kiseonik nešto što je neophodno, te da uslov za preživljavanje često zavisi od kiseonika jer je bitan faktor.

Koliko je važna psihička snaga?

O tome kako snaga tijela zavisi i od snage našeg uma, govorila je psihologinja Vehabović-Rudež.

“Vjerujem u nevjerovatnu snagu našeg bića”, rekla je ona.

Kako navodi, naš fizički i mentalni dio bića rade savršeno. Ljudi preživljavaju zbog svojih psiholoških potreba, “a prva i osnova je potreba za preživljavanjem.”

“Čovjek sa željom da preživi može puno toga da izdrži u zavisnosti od toga kakav je temperament i kakvi su raniji uslovi života, te kako doživljava tu svu situaciju”, pojasnila je psihologinja za N1.

Ljudi koji se nađu u kriznim situacijama doživljavaju disocijaciju – jedan mehanizam koji prevazilazi stanje u kojima se oštećeni nalazi, te pravi takav osjećaj “kao da nisu na tom mjestu”, gledaju cijelu situaciju “iznad” i na taj način sačuvaj svoju psihu.

S tim u vezi, nakon traumatičnog iskustva koje su preživjeli stanovnici pogođenih gradova, jako je važano psihološko savjetovanje kada to bude moguće.

Hajdarević je proveo 309 dana u logoru, sa skoro nikakvim uvjetima života, u hangaru topline 50 stepeni Celzija, sa konstantnom fizičkom i psihičkom torturom, ali ipak, ističe kako je ljudska psiha ono što vas može održati u životu.

Jedinu potrebu koju je osjećao bila je potreba za vodom koja je, kako kaže, neopisiva: “Mene je u život vratio jedan čep od jedne boce koji je sadržavao 4-5 kapi vode”, hrana, kako kaže, nije mu ni padala na pamet.

“Šta ovi ljudi prolaze, nijedna nauka ne može pokazati kako su preživjeli toliko dana u tim uslovima”, hrabro je rekao Hajdarević objašnjavajući kako je ostajao pribran i spreman da preživi u strahotama logora ‘93. godine, za razliku od mnogih s kojima se susreo, a koji su bili spremni i sebi da oduzmu život.

“Čovjeku malo treba da probudi volju za preživljavanjem, ali malo im treba da poželi da se to završi”, izjavio je Hajdarević.

Ističe kako je nemjerljiva snaga ljudskog uma koji želi da živi i zna da će se jednom sve završiti te dodaje : “Iako ste preživjeli nešto, ne možete da shvatite kako ste mogli preživjeti to.”

Razmišljajući o tome gdje će biti kasnije i da će trebati svjedočiti o tome – to držalo ga je u životu.

Koliko su jaka mala djeca?

Bebe kao i odrasli imaju instikt za preživljavanje, naglašava pedijatrica Vladičić.

“Površina njihovog tijela je mala, imaju elastično tijelo, rastezljivije tkivo, tijela su više vitalna”, pojasnila je.

Vladičić je objasnila kako djeca češće doživljavaju hipotermiju, smanjenje tjelesne temperature što dovodi do manje potrebe za tečnošću. “Te stvari su strašne, ali u tim momentima su njima spasile živote”, kaže pedijatrica.

“Međutim, posljedice dehidracije su puno jače kod djece nego kod odraslih”, rekla je ona i zaključujući da djeca iako su preživjela tolike dane ispod ruševina, trebat će veliku medicinsku pomoć.

Psihologinja dodaje da naša psiha postavlja jedan nesvjesni proces – disocijaciju – koji je “opremljenost organizma da spašava u kriznoj situaciji.”

Nesvjesni dio našeg mozga daje impulse koje drže budnim nagone za preživljavanje, ali to nije u našoj kontroli. Mi možemo svjesno raditi na preživljavanju, ali disocijacija je nešto što dolazi iznutra.

“Svjesni mehanizmi su jedno, ali tačno je da je nedokazano kolika je snaga ljudskog uma i mozak je još uvijek neistražen i šta sve on može da uradi da bi ova potreba za životom bila održana“, naglašava Vehabović – Rudež.

Ne možemo preživjeti jedni bez drugih

“Ove situacije pokazuju koliko je čovjek bitan čovjeku i da ne možemo preživjeti jedni bez drugih”, kaže psihologinja, komentarišući potresnu sliku djevojčice koja štiti svoga brata rukom.

“Pomaganje drugih je dvostruko – ti nekako sebe hraniš i drugom pomažeš“, ističe ona. “Pomaganje nije jednosmjerni proces i to je ljepota ljudskih bića.”

Hajdarević se posvetio dobru čak i nakon što je vidio na šta su sve ljudi spremni uraditi drugim ljudima, “sa voljom i željom da radite nešto dobro ne može se ništa izmjeriti. Snaga kojom se borim protiv toga i dalje je izražena, ali dobro koje činite poslije toga je zapravo lijek.”

Čudo je vjerovati u život nakon preživljenog užasa, njihova je poruka.

Pored volje za životom, Hajdarević kaže da je tu bila i želja da vidi svoje najbliže i “da pokažem onom koji nas je htio uništiti da smo jači, i da je moja snaga jača od njegove zlobe.”

Na samom kraju, pedijatrica Vladičić je rekla da je pomalo tužna što se neki spasioci povlače i smatra da ne možemo odustati od života jer ne znamo u kakvim uslovima se nalaze pogođeni.

“Ja ne bih odustala od snage života ni narednih 10 dana”, zaključila je ona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad