Otkrivamo: prije izbora u obje zemlje, slovenačka i srpska vlast međusobno su se pomagale u pronalaženju podataka kojima su htjele ukaljati vodeće političare opozicije.

U Sloveniji su u nedjelju, 24. aprila prošle godine, održani parlamentarni izbori. Neposredno nakon otvaranja birališta, iz Evropske narodne stranke (EPP), matične političke grupacije SDS i NSi, izrazili su zabrinutost zbog uplitanja u slovenačke izbore iz inostranstva. Prstom su pokazali na Rusiju. Javio se i prvak SDS-a Janez Janša. Prema njegovim riječima, zabrinutost zbog uplitanja iz inostranstva u slovenačke izbore bila je “djelimično opravdana”.

No ovim je Janša skrenuo pažnju sa države, koja je prethodnih nedjelja zapravo pokušavala da utiče na rezultat parlamentarnih izbora u Sloveniji. To je Srbija, u kojoj apsolutnu vlast ima predsjednik Aleksandar Vučić, Janšin politički prijatelj i saveznik.

Danas naime otkrivamo da su se slovenačke i srpske vlasti prije prošlogodišnjih izbora u obje zemlje međusobno pomagale u pronalaženju podataka, kojima su htjele ukaljati vodeće političare opozicije. To dokazuju dokumenti koje smo posljednjih mjeseci dobili na uvid i svjedočenja više međusobno nepovezanih izvora iz različitih zemalja. Glavne mete su bili:

– Robert Golob, predsjednik Gibanja Svoboda, koji od juna vodi slovenačku vladu i

– bivši gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, predsjednik Stranke slobode i pravde (SSP). Već nekoliko godina važi za Vučićevog političkog neprijatelja broj jedan, zbog čega je redovno na udaru tabloida iz njegovog okruženja.

Da li je Vučić rekao previše?

Slovenački ured za sprečavanje pranja novca (UPPD) je već u jesen 2021. godine, manje od pola godine prije parlamentarnih izbora u Srbiji, počeo da traži podatke o Đilasovim bankovnim računima u Sloveniji i drugim evropskim zemljama. Ubrzo je srpski UPPD počeo po Balkanu da dobija podatke o računima, transakcijama i poslovanju kompanije GEN-I, koju je niz godina vodio Golob, tada već prvi favorit za pobjedu na aprilskim izborima.

Radilo se o uzajamnoj prijateljskoj pomoći. Slovenački ured, koji je u to vrijeme vodio izabranik SDS-a Damjan Žugelj, naime nije imao ni zakonsku osnovu ni ovlaštenja da dođe do tih podataka. Zašto ne? Jer kompanija GEN-I do tada nikada nije bila pod istragom zbog sumnje na pranje novca, ranija krivična djela ili finansiranje terorizma. Očigledno su to znali u Ljubljani, pa su zato našli zaobilaznicu kroz Beograd. To dokazuje i činjenica da se nekoliko dana prije slovenačkih izbora dio podataka do kojih je došao srpski ured, u selektivnom obliku pojavio u medijima iz kruga SDS-a.

Hronologija događaja dozvoljava mogućnost da se radilo o dogovoru na državnom nivou. Intenzivna saradnja slovenačkog i srpskog ureda počela je nakon što je Aleksandar Vučić krajem avgusta 2021. godine posjetio strateški forum na Bledu. Da li je tada tražio pomoć od Janše u obračunu sa Đilasom, nije poznato. Ali nekoliko mjeseci ranije, direktor srpskog ureda Željko Radovanović, javno je najavio da će do podataka o Đilasu doći preko međunarodne mreže finansijskih organa.

Ali u tome u Srbiji očigledno nisu bili uspješni. Kako nam je objasnilo nekoliko sagovornika, finansijski uredi u zemljama EU žele da imaju jasno opravdanje za takve zahtjeve, zašto su podnosiocu zahtjeva potrebni. Radovanović se u javnim nastupima pozivao samo na pisanje srpskih medija, koje kontroliše Vučić. Zato su u Beogradu krenuli drugim putem – preko Slovenije.

Prvi dio: Slovenija traži Đilasove račune

Već 01. novembra 2021. godine Vučić se ponovo sastao sa Janšom, ovaj put na margini klimatske konvencije UN u Glazgovu. “Srbija i Slovenija jačaju odnose i saradnju na svim područjima društvenog života”, izjavio je tada Vučić. Sedmicu dana kasnije javno je najavio otkrivanje dokaza o tome “koliko novca su Đilas i medijski mogul Dragan Šolak dali lobistima koji su radili za kosovske Albance i zagovarali bombardovanje, a sada rade na razbijanju Republike Srpske.”

U isto vrijeme su kontakti između ureda bili već vrlo intenzivni. U slovenačkom UPPD su nam još prošle godine potvrdili da je Žugelj u novembru 2021. godine barem dva puta posjetio Beograd. Prvi put je bio učesnik konferencije o nezakonitim transakcijama, a drugi put je posjetio srpski ured. “Posjeta je bila povezana sa provođenjem bilateralnih dogovora između ureda i prezentacijom određenih informatičkih rješenja,” objasnili su.

No već krajem novembra slovenački ured je pokrenuo postupak protiv Đilasa. Dokumenti potvrđuju da su u UPPD željeli istraživati i neke članove njegove porodice. Putem međunarodne razmjene su tražili podatke iz Švicarske u kojoj posluje Đilasova kompanija Multikom Open.

Jesu li u Ljubljani postupak protiv Đilasa pokrenuli samo zato jer su u Srbiji procijenili da bi organ iz članice EU lakše došao do eventualnih inkriminirajućih podataka o tamošnjem opozicionom političaru? U UPPD ne komentarišu konkretne predmete. Po našim podacima Žugelj je i u kasnijim mjesecima putovao u Srbiju. Službeno je odlazio u inostranstvo “zbog konkretne operativne analize, te međunarodne razmjene podataka i dokumentacije koju je ured započeo u novembru mjesecu”. Znači onda, kada se “uhvatio u koštac sa Đilasom.”

Drugi dio: u Srbiji idu u lov na Goloba

Priča je brzo dobila nastavak. Nakon “Operacije Đilas” uslijedila je “Operacija Golob”. Ovaj put u obrnutom smjeru: Slovenačkom uredu je u pomoć došao ured iz Srbije – i to po vrlo sličnom modelu kao kod Đilasa.

Početkom 2022. godine Golob je najavio ulazak u politiku. Krajem januara postao je predsjednik Gibanja Svoboda, koje je odmah izbilo na vrh anketa koje su istraživale javno mnijenje. Samo nekoliko dana kasnije je Bojan Požar, Janšin politički saveznik i medijski radnik objavio anonimno pismo o poslovanju kompanije GEN-I iz Beograda, koje su potpisali njeni “zabrinuti zaposlenici”. Obzirom da je kompanija po podacima iz godišnjeg izvještaja grupacije imala samo četiri zaposlena, puno je vjerovatnije da je anonimno pismo stiglo od negdje drugdje, možda čak iz Slovenije.

Ali i to je bilo dovoljno da srpski ured počne tražiti podatke o računima, transakcijama i poslovima GENI-I na Balkanu. Iz Beograda su tako za pomoć preko međunarodne razmjene zamolili finansijske organe iz Crne Gore. Pri tome su naveli da su im podaci potrebni za istrage koje vode. Pri tom su zatajili da je izvorni nalog stigao iz Ljubljane. U Crnoj Gori su bili jako iznenađeni kada su shvatili da su se pojedinačni podaci koje su poslali u Beograd, tik prije aprilskih izbora pojavili u Sloveniji. “Međunarodne finansijske istrage”, o kojoj su prilikom objave ovih podataka pisali mediji iz kruga SDS, ustvari nikada nije ni bilo. Prijavu policiji je ured predao tek neposredno prije odlaska Žugelja.

Konačni odgovor da li i u kojoj mjeri je prije izbora u Sloveniji došlo do planske zloupotrebe državnih institucija za političke potrebe SDS, daće krimininalistička istraga. U Nacionalnom istražnom uredu u decembru potvrdili su da “prikupljaju obavještenja zbog razloga za sumnju, da je bilo počinjeno krivično djelo, za koje se počinitelj progoni po službenoj dužnosti”. Žugelj je prije nekog vremena u saopštenju za javnost demantovao sve optužbe. Za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili službenih prava predviđena je zatvorska kazna u trajanju od jedne do pet godina piše necenzurirano.si