Nakon burnih reakcija u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska zbog nedavno donesene Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici te proglašenja 11. srpnja danom sjećanja na taj zločin, iz same Srebrenice navodno je potekla inicijativa o promjeni naziva mjesta.
Po svemu sudeći, to je ideja čelnika SNSD-a Milorada Dodika, iako on tvrdi da je inicijativa, zasad neslužbena, krenula od žitelja Srebrenice.
“Smatram da ljudi imaju pravo da se izjasne o tome. Dosta bilo etiketa koje se vezuju za taj toponim. Neki naši ljudi, tamo iz Srebrenice, kažu da im je dosta laži oko svega toga i sad su pokrenuli inicijativu da promijene naziv – da se Srebrenica ne zove Srebrenica, nego da se da neko drugo ime općini pa ćemo vidjeti kako ćemo to razviti”, izjavio je Dodik.
Načelnik općine: Oblaćeno ime Srebrenice
I načelnik općine Srebrenica Mladen Grujičić, inače član Dodikove stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), tvrdi da je Rezolucijom UN-a “oblaćeno ime Srebrenice”.
“Možda će nama svima biti žao ako dođe do realizacije jedne takve ideje, ali sigurno je da je Srebrenica oskrnavljena ovom Rezolucijom i da je njeno ime oblaćeno i stavljeno na spisak nepoželjnih mjesta za življenje i za investiranje, što mi ne želimo dozvoliti”, izjavio je Grujičić za Radioteleviziju Republike Srpske (RTRS).
Srbijanski ministar za N1 o rezoluciji o Srebrenici: To je jasan znak upozorenja Hrvatskoj i Srbiji
Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je još 2013. godine. Prema tim službeno važećim, ali danas nepouzdanim podacima, u Srebrenici živi nešto više od sedam tisuća Bošnjaka i oko šest tisuća Srba, a na vlasti je SNSD s partnerima. Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske, inicijativu za promjenom naziva nekog mjesta može podnijeti skupština jedinice lokalne samouprave ili najmanje 30 posto punoljetnih građana s prebivalištem na području te jedinice lokalne samouprave. Inicijativa mora biti obrazložena i sadržavati razloge koji opravdavaju promjenu naziva – stoji također u tom zakonu.
Hutinec: Time neće skinuti stigmu zločina
No je li “etiketa” koja se vezuje uz Srebrenicu nakon donošenja Rezolucije UN-a, a koju spominje Dodik, kao i tvrdnja načelnika općine da je “ime Srebrenice stavljeno na spisak nepoželjnih mjesta za življenje i investiranje” dovoljan razlog ovoj inicijativi? Ili je pravi razlog još jedan pokušaj negiranja genocida koji se dogodio u Srebrenici i revidiranje prošlosti?
Povjesničar Goran Hutinec, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kaže da nije problem u toponimu, nego u ljudima poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića koji su izdali i proveli zapovijed da se Bošnjacima u Srebrenici život učini nemogućim.
“Nije problem mjesto, nego ljudi, zločinci koji su počinili zločin na tom mjestu. U krajnjoj liniji, ako ćemo biti krajnje točni, nisu masovne likvidacije bile u samoj Srebrenici, nego u Potočarima, Orahovcu, Kravici i na drugim mjestima. Hoće li mijenjati i nazive tih lokaliteta? Nije mi jasno kako namjeravaju skinuti stigmu samom promjenom naziva Srebrenice. To mi se čini jednom od luđih ideja u moru suludih ideja Milorada Dodika”, rekao nam je Hutinec.
“Foču preimenovali u Srbinje pa je naziv vraćen”
Hutinec podsjeća da ovo nije prvi pokušaj preimenovanja mjesta na teritoriju Republike Srpske.
“Foču su bili preimenovali u Srbinje pa je visoki predstavnik poništio tu odluku i vratio natrag naziv Foča. Bilo je još tih slučajeva”, kaže.
Primjer Foče dogodio se 1994. kada je tadašnja Skupština Republike Srpske preimenovala taj grad u Srbinje, da bi deset godina kasnije odlukom Ustavnog suda BiH, a pod pritiskom Ureda visokog predstavnika (OHR) i međunarodne javnosti, vraćen stari naziv. Vlasti u RS-u promijenile su nazive još nekih mjesta gdje su tijekom rata uspostavile vlast – Bosanski Novi u Novi Grad, Donji Vakuf u Srbobran, Skender Vakuf u Kneževo… Nekima su stari nazivi u međuvremenu vraćeni, nekima su ostali oni novi.
“Očito postoje mehanizmi da se to spriječi i kontrola visokog predstavnika ili koje već institucije. Nisam siguran da i u ovom slučaju te institucije neće reagirati te da će međunarodna zajednica mirno sjediti i gledati”, smatra Hutinec.
Niz ideoloških preimenovanja gradova
Promjene naziva naselja i gradova nisu novost na prostoru bivše Jugoslavije, a i šire u nekadašnjem komunističkom bloku. Uglavnom su te promjene bile ideološke, u slavu komunističkih vođa. Svih šest republika te dvije autonomne pokrajine bivše Jugoslavije morale su jednom gradu na svom teritoriju dodati pridjev Titov(a) pa je u Hrvatskoj to dopalo Korenici. Najpoznatiji primjer bila je Podgorica, glavni grad Crne Gore, koja se od 1946. do 1992. godine zvala Titograd.
U Hrvatskoj su Ploče čak u dva navrata (od 1950. do 1954. i od 1980. do 1990.) nosile naziv Kardeljevo po bliskom suradniku Josipa Broza Tita, slovenskom komunistu i idejnom začetniku samoupravnog socijalizma Edvardu Kardelju. U svjetskim razmjerima najčuveniji primjeri ideloških preimenovanja gradova su Lenjingrad (Sankt Peterburg) i Staljingrad (Volgograd) u Rusiji, Staljino (Donjeck) u Ukrajini i Karl Marx Stadt (Chemnitz) u nekadašnjoj Demokratskoj Republici Njemačkoj.
Pokušaj da se prikriju zločin i genocid
Hutinec smatra da je i ideja o promjeni naziva Srebrenice na tom tragu.
“I ta inicijativa je ideološka, samo malo drugačija – da se prikriju zločin i genocid. To je način skretanja pozornosti s onoga što se dogodilo u Srebrenici. Dodik bi zapravo trebao biti sretan jer je u Rezoluciji UN-a apostrofirana samo Srebrenica budući da je pisana zapovijed jedino nađena za taj zločin pa je sucima bilo jednostavno utvrditi da se genocid dogodio. No, što je s drugim mjestima u kojima se tijekom rata dogodilo slično – Bijeljinom ili Prijedorom, na primjer? Pažnja javnosti fokusira se na jedno mjesto, a širina problema se ispušta iz vida. A mnogo je mjesta na kojima su ubijani civili po naredbi Karadžića i drugih iz političkog vodstva Republike Srpske”, rekao je Hutinec.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!