Kakanj se guši i ljeti, Željezara Zenica u stečaju: „Industrijski zagađivači su zaštićeni, a radnici ostaju na ulici“

Edina Dogdibegović, diplomirana inženjerka materijala, aktivistica i predstavnica Udruženja za čist zrak, za N1 je govorila o problemu aerozagađenja u Kaknju, odgovornosti industrijskih zagađivača, ali i stečaju Nove Željezare Zenica i posljedicama koje bi gašenje integralne proizvodnje moglo imati na radnike i cijelu regiju.

Podsjetila je da je Kakanj tokom zime bio među najzagađenijim gradovima na svijetu, kada je indeks kvaliteta zraka dostizao čak 995.

„Još uvijek niko nije odgovarao, niko se nije ni oglasio za taj povišeni indeks kvaliteta zraka“, kazala je Dogdibegović.

Međutim, problem, ističe, više nije sezonski.

„Kako se većina gradova u Bosni i Hercegovini susreće u zimskom periodu, mi, evo, nažalost, i u ljetnom periodu se gušimo. 12.08. je indeks kvaliteta zraka dostizao 179. Građani Kaknja svakodnevno udišu vrlo nezdrav zrak.“

„Ne možete sada krivicu prebaciti na individualna ložišta“

Dok se tokom zime kao jedan od glavnih uzroka zagađenja često navode individualna ložišta, Dogdibegović smatra da se takvo objašnjenje ne može primijeniti na ljetne mjesece.

„Sada ne možete prebaciti krivicu na individualna ložišta, ne možete prebaciti krivicu na kotlovnice“, rekla je.

Dodaje da zamjena kućnih ložišta ima i socijalnu dimenziju jer zavisi od toga mogu li građani finansirati ugradnju toplotne pumpe, peći na pelet ili drugog sistema grijanja.

Istovremeno, kako tvrdi, građani Kaknja svakodnevno osjećaju posljedice zagađenja.

„Svako jutro, svaku noć je smrad u zraku. Mi se povlačimo u svoja domaćinstva, zatvaramo prozore, jer jednostavno je život postao neizdrživ.“

Kao najveće krivce za zagađenje navodi industrijske zagađivače.

„U tvornici cementa lože se automobilske gume, spaljuje se komunalni otpad, spaljuju se razna otpadna ulja. Sve to utiče na pogoršanje kvaliteta zraka u Kaknju“, tvrdi Dogdibegović.

Prema njenim riječima, problem predstavlja i termoelektrana, za koju tvrdi da koristi nekvalitetan ugalj sa povišenim sadržajem sumpora.

„Prepušteni smo sami sebi“

Dodbibegović kaže da su građani više puta protestovali i obraćali se različitim nivoima vlasti.

„Na desetine dopisa, zahtjeva, urgencija smo poslali svim nivoima vlasti. Jednostavno, mi još uvijek nismo dobili pozitivan odgovor ni na jedan od tih zahtjeva“, navodi.

Kaže da je konkretne prijedloge upućivala Općini Kakanj i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

„Mi jednostavno smo prepušteni sami sebi. Niko, apsolutno niko ne odgovara ni za šta. To je zaista poražavajuće.“

Među zahtjevima je, navodi, i revizija okolinske dozvole za tvornicu cementa, zabrana spaljivanja komunalnog otpada, kvalitetniji ugalj za termoelektranu, proširenje sistema daljinskog grijanja, kao i dodatna mjerenja zagađujućih materija.

Posebno problematizira spaljivanje otpada.

„Mi smo dobili podatke od Uprave za indirektno oporezivanje da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi komunalni otpad. I taj otpad se spaljuje u tvornici cementa i spaljuju se automobilske gume.“

Kako tvrdi, tvornica ima okolinsku dozvolu za spaljivanje RDF/SRF goriva, ali ona smatra da se u praksi ne radi o toj vrsti goriva, već o komunalnom otpadu.

„Jedan od naših zahtjeva je bio upravo da se izvrši revizija okolinske dozvole i da se zabrani spaljivanje. Jer, po meni, najveći uzrok tog smrada u zraku je rezultat rada u tvornici cementa.“

„Industrijski zagađivači su zaštićeni“

Posebno pitanje, kaže, jeste rad inspekcija.

„U suštini, trebala bi da vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove. Međutim, ovi inspekcijski nalazi nama pokazuju da se industrijski zagađivači štite.“

Navodi da je, koliko joj je poznato, izrečena jedna kazna od 10.000 KM zbog toga što određeno mjerenje nije radilo u tvornici cementa.

Smatra da inspekcije, u slučaju ponavljanja prekomjernog zagađenja, imaju mogućnost naložiti reviziju okolinske dozvole, pa čak i njeno poništavanje.

„Međutim, to se u Kaknju ne dešava. Šta je razlog tome? Može se uzeti u obzir da je i mali broj inspektora na terenu i da jedan čovjek ne može zaista stići da obiđe sve.“

Ipak, posebno joj je, kaže, problematično što inspekcijski nalazi nisu pokazali prekoračenja ni u periodu kada je indeks kvaliteta zraka dostizao 995.

„To je inspekcijski nalaz morao pokazati barem jedno prekoračenje, jedan parametar da je prekoračen. Međutim, ispostavilo se u tom periodu da je sve do individualnih ložišta i da industrijski zagađivači apsolutno nemaju nikakvu odgovornost.“

Na pitanje postoji li korupcija, odgovara da o tome može samo nagađati, ali da u javnosti postoji mišljenje da su industrijski zagađivači „izuzetno zaštićeni“.

„Ja nisam dužna da se obraćam zagađivačima“

Građani su, kaže, institucijama poslali veliki broj dopisa. Odgovori su stizali, ali, prema njenim riječima, bez konkretnih rješenja.

„Dobijete vi odgovor na nekih dvadesetak stranica. Ja ne znam kako im nije mrsko kucati uopšte dvadesetak stranica, a u suštini mi ne kažu ništa.“

Zbog toga ne smatra da građani trebaju direktno pregovarati sa zagađivačima.

„Ja s njima nemam šta da razgovaram. Ja ne želim da se njima obraćam zato što za to postoje zakoni i postoje institucije koje treba da provode sve mjere da zaštite mene.“

Dodaje:

„Ja sam obični građanin koji želi da se nešto promijeni i koji želi normalne uvjete života.“

„Žalosno je šta se radi, 1.500 ljudi će ostati bez posla“

Govoreći o stečaju Nove Željezare Zenica, Dogdibegović je naglasila da za ovu kompaniju ima i ličnu vezu.

„Ja sam diplomirani inženjer materijala i deset godina sam provela radeći na visokoj peći. Tako da ta željezara meni itekako puno znači.“

Smatra da je ono što se događa sa Željezarom „žalosno“ i da neko za to mora odgovarati.

„Žalosno je šta se radi, da hiljadu i po ljudi ostane bez posla. Za željezaru jednostavno neko mora odgovarati.“

Prema njenom mišljenju, plan nove uprave od početka nije bio nastavak integralne proizvodnje u Zenici.

„Sve ono što navodi Nova uprava, u suštini od početka njihov plan nije bio da se nastavi integralna proizvodnja u Zenici, nego upravo suprotno, gašenje integralne proizvodnje. Njihov jedini cilj je bio da otvore stečaj, da otpuste ljude.“

Dodbegović upozorava i na najavljenu mogućnost izgradnje spalionice u Zenici.

„Ono što je najavljeno i što slijedi, vrlo vjerovatno otvaranje spalionice, izgradnja spalionice u Zenici. Tako da moja poruka Zeničanima je da budu vrlo oprezni.“

„Stečaj znači samo jedno – poslat će ljude na biro“

Na pitanje znači li stečaj reorganizaciju ili samo kupovinu vremena, odgovara vrlo direktno.

„Jednostavno, stečaj znači samo jedno. To znači da će poslati ljude na biro. Hiljadu i po porodica, hiljadu i po ljudi će trenutno na biro.“

Posebno upozorava na položaj starijih radnika.

„Šta sa ljudima koji imaju četiri, pet godina do penzije? Gdje će ti ljudi raditi? Mlađi ljudi će se opet snaći negdje za posao, ali šta sa ljudima koji imaju četiri, pet godina do penzije? Šta sa ljudima koji u ovom momentu imaju kredite?“

Smatra da je za situaciju u Željezari potrebna odgovornost i detaljna istraga.

„Neko mora preuzeti odgovornost za to.“

„Nama je potrebna zelena tranzicija, ali ne na ovaj način“

Dodbegović smatra da rješenje nije gašenje radnih mjesta pod izgovorom zelene tranzicije.

„Nama je potrebna zelena tranzicija. Mi smo više puta o tome govorili, ali nije rješenje da se zelena tranzicija odvija na ovaj način, da se ugase radna mjesta. I šta sa ljudima?“

Govoreći o prijedlogu Vlade Federacije i rješenju koje je na kraju odbijeno, navodi da je većina radnika u njemu vidjela mogućnost za nastavak proizvodnje.

„Ja mislim, svi su nekako, 90% radnika iz Željezare Zenica je vidjelo nadu u tom zakonu. Vidjeli su jednu nadu, vidjeli su tu mogućnost da se ponovo pokrene integralna proizvodnja.“

Smatra da je slučaj kompleksan i da bi trebala biti provedena detaljna istraga.

„Posljedice će osjetiti cijeli lanac“

Gašenje integralne proizvodnje u Zenici, upozorava, neće pogoditi samo radnike Željezare.

„Istina je da je to jedna strateški, možda najvažnija industrija u Bosni i Hercegovini, jedan lanac koji je povezan i Željeznice Federacije i rudnici i svi će oni na kraju ispaštati gašenjem integralne proizvodnje.“

Prema njenim riječima, posljedice će se osjetiti i na području cijelog Zeničko-dobojskog kantona, ali i u Bosni i Hercegovini.

„Sve je nekako u ranijim periodima i pravljeno smisleno i pravljeno je jedno zbog drugog i sve je to sad lančano, nažalost.“

Na kraju, Dogdibegović smatra da se svijest građana polako mijenja i da se sve više ljudi uključuje u borbu za promjene.

„Još uvijek mi nemamo onu dovoljnu kritičnu masu koja je potrebna za te promjene, ali mislim da ta svijest polahko ljudima dolazi, da se ljudi bude i sve više nekih aktivista koji se pojavljuju, ljudi koji žele da nešto promijene i tako dalje.“

Ipak, kaže:

„Tako da ja opet vjerujem da dolazi neko bolje vrijeme.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad