Kako je Sarajevo s tri glasa razlike preteklo Sapporo i dobilo Zimske olimpijske igre

Odluka je pala na sjednici MOK-a u Atini. U prvom krugu Sapporo je imao 33 glasa, Sarajevo 31, švedski Göteborg deset, a jedan listić je bio nevažeći. U drugom krugu ostali su samo Sarajevo i Sapporo, a rezultat je bio 39:36 za Sarajevo. Predsjednik MOK-a Lord Killanin pročitao je: „Sarajevo, Jugoslavija, domaćin je Zimskih olimpijskih igara 1984.“ Ove brojke navode Olimpijski komitet BiH i olimpijska baza podataka Olympedia.

Kandidatura je zvanično predstavljena u sjedištu MOK-a u Lausanni 3. januara 1978. Grad tada nije imao gotovo ništa od onoga što je trebalo: jedino klizalište bilo je u Skenderiji, a na Jahorini je postojao skroman skijaški centar.

Milion i dvjesto hiljada donatora

Organizacioni odbor formiran je 24. aprila 1980. i imao je 79 članova. Predsjednik je bio Branko Mikulić, generalni sekretar Ahmed Karabegović. Svi sportski objekti završeni su do jeseni 1982, više od godinu prije Igara.

Gradnju i organizaciju pomogli su i građani. Prema Olimpijskom komitetu BiH, Igre je pomoglo 4.200 kolektivnih i 1,2 miliona pojedinačnih donatora. Igre su, navodi Komitet, završene s viškom od 12 miliona dolara.

Od 8. do 19. februara 1984.

XIV zimske olimpijske igre otvorio je predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak na stadionu Koševo, a olimpijski plamen upalila je klizačica Sanda Dubravčić. Prema Međunarodnom olimpijskom komitetu, nastupila su 1.272 sportista iz 49 nacionalnih olimpijskih komiteta. Olimpijski komitet BiH navodi veći broj, 1.437 sportista. Tih 49 zemalja bio je, prema Britannici, rekord za zimske igre. Britannica navodi da su Egipat, Britanska Djevičanska Ostrva, Monako, Portoriko i Senegal tada prvi put nastupili na zimskim igrama.

Olimpijski komitet BiH navodi i ove brojke:

• 696.000 gledalaca,
• 10.450 volontera,
• 7.825 akreditovanih novinara i tehničkog osoblja iz 760 redakcija i 67 televizijskih stanica.

Jure Franko i prva medalja

Jugoslavija do Sarajeva nikad nije osvojila medalju na zimskim igrama. Promijenio je to Slovenac Jure Franko, tada 21-godišnjak, koji je na Bjelašnici bio drugi u veleslalomu, iza Švicarca Maxa Julena, a ispred Andreasa Wenzela iz Lihtenštajna. Od 2024. jedna staza na Bjelašnici nosi njegovo ime.

Maskotu Vučka nacrtao je slovenski ilustrator Jože Trobec. Na konkursu za maskotu, kako je pisala RTV Slovenija, čitaoci novina iz cijele Jugoslavije glasali su između više životinja, a Trobecov vuk bio je jedini vuk među njima.

Igre su zatvorene u Zetri. Predsjednik MOK-a Juan Antonio Samaranch oprostio se riječima „Zbogom, drago Sarajevo“ (Goodbye, dear Sarajevo), a Igre je, prema Olimpijskom komitetu BiH, nazvao najbolje organizovanim zimskim igrama dotad.

Šta je ostalo od Igara

Manje od decenije kasnije, Sarajevo je bilo pod opsadom. MOK navodi da je najviše stradao Trebević, na kojem su bile staze za bob i sankanje: korišten je kao artiljerijski položaj i ostao pun mina. Nakon više od 15 godina deminiranja proglašen je parkom prirode 2014, a posjetiocima je ponovo otvoren 2017.

MOK je za obnovu Zetre donirao 11,5 miliona dolara, a dvorana od 2010. nosi ime Juana Antonija Samarancha. Olimpijski muzej, otvoren 1984, ponovo je otvoren 2020. nakon obnove.