Haris Zahiragić, kandidat za Skupštinu Kantona Sarajevo, objavio je na svom Facebooku video u kojem je pojasnio kako bi on sistemski onemogućio zapošljavanje u javnom sektoru preko štele.

Kako je naveo, to bi bilo rješenje koje je spremio za svoju i sebi bliske generacije, jer javna tajna je postala da se zna ko će biti primljen na konkursu.

“Konkursna procedura u KS nosi određeni broj bodova koji se dobijaju na osnovu usmene i pismene provjere znanja. Bez obzira na biografiju kandidata, fakultet koji je on završio, prosjek koji je stekao tokom studiranja, on je isto tretiran kod komisije. Rješenje koje sam smislio i koje ću predložiti, ako budem imao priliku, jeste da konkurs i dalje nosi 100 bodova. Tih 100 bodova bi se dijelilo na način da 70 posto od ukupnog broj bodova spada na pismenu i usmenu provjeru znanja, a 30 posto na biografiju kandidata”, naveo je Zahiragić.

Pored table na kojoj je pisao, pojasnio je da bi to činilo 30 posto biografije kandidata.

“Kandidati koji su završili više rangirani fakultet, postoje međunarodne ljestvice koje rangiraju fakultete i univerzitete koji su međunarodno priznati. Kandidati, koji su završili fakultete koji su rangirani od 1 do 500 na relevantnoj ljestvici, kao što su Harvard, Princeton, Yale, Oxford itd, dobili bi maksimalan broj od 10 posto ili 10 bodova od ukupnih 100 bodova prilikom konkurisanja takvih kandidata na konkursnu proceduru. Kandidati, koji su završili neki od fakulteta rangiran od 500. do 1500. mjesta, dobili bi osam ili devet bodova. Primjera radi, kandidati koji su završili Univerzitet u Sarajevu ili neki drugi javni ili privatni dobro rangiran univerzitet u Bosni i Hercegovini”, rekao je Zahiragić.

Naveo je da i oni, koji su završili univerzitet koji ne postoji na međunarodnim relevantnim ljestvicama, a i dalje egzistira u Bosni i Hercegovini, mogli bi se prijaviti na konkurse, nažalost zato što su ti fakulteti registrovani po propisima Bosne i Hercegovine, određenih kantona ili entiteta.

“Ali ne bi mogli dobiti nikakve bodove za razliku od drugih kandidata koji su zaista završili prave fakultete, što bi ih obeshrabrilo da konkurišu na oglase za javni posao, a samim tim, u perspektivi, obeshrabrilo mlade ljude da takve vrste fakulteta upisuju, na njima studiraju i u konačnici “kupuju”. Dakle, prosjek studenata također bi se bodovao od 1 do 10”, rekao je, dodajući da bi dobitnici Zlatne značke dobijali maksimalnih 10 bodova.

“Oni, koji su imali prosjek više od 9,8,7, imali bi te bodove prilikom određivanja ovog broja bodova. Biografija kandidata, posebna priznanja, posebni uspjesi također bi donosili bodove, prema pravilniku koji bi bio javan i transparentan”, kazao je on.

A preostalih 70 bodova bilo bi sadržano u provjeri znanja. Rekao je i da većina tih bodova treba biti sadržana u pismenom ispitu (90 posto) kako bi se onemogućilo to da komisija na usmenom ispitu favorizira pojedine kandidate na osnovu subjektivnog doživljaja.

“10 posto na usmenom ne bi trebalo da bude presudno, jer na taj način bismo omogućiliu bilo kakvu vrstu klijentelizma, nepotizma korupcije ili bilo kakve druge deviujacije u javnom zapošljavanju”, kazao je on.

Na kraju je poručio da “ako napravimo ovakav sistem, promjenom nekoliko zakonskih propisa, možemo omogućiti u KS da najbolji ljudi budu primani u javni sektor.”

Obećao je da ukoliko dobije podršku na izborima, da će ovo biti prva stvar na kojoj će insistirati.

Ovo rješenje Zahiragića koje je objavio na društvenim mrežama, izazvalo je mnoštvo komentara. Jedni su pozdravili ovo “rješenje”, a drugi upitali – “pa zar on sam nije dobio tako posao i mjesto u Skupštini KS”.