MMF procjenjuje da situacija na Zapadnom Balkanu u ekonomskom pogledu neće biti ništa drugačija nego u ostatku Evrope, dok istovremeno dodaju da se naziru određeni problemi vezani uz finansiranje s kojim se suočavaju zemlje Balkana. Alfred Kammer, direktor evropskog odjela MMF, na pitanje novinara N1 Esmira Milavića poručuje kako se balkanske zemlje moraju fokusirati na dugoročne reforme.

“Situacija na Zapadnom Balkanu je slična onoj koju vidimo širom Evrope. Također vidimo svjetionike rasta koji odražavaju strože uslove finansiranja koji odražavaju uticaj viših troškova energije, što utiče i na firme i na domaćinstva u smislu potražnje potrošača. Mislim da dodatni element kojeg vidimo u regionu, a čega smo mi kreatori politike veoma dobro svjesni, jeste da finansiranje, vanjsko finansiranje postaje sve teže dobiti. I tako imaju pristup eksternom finansiranju, kao i rasprostranjenost povećana i to će komplikovati okruženje za kreiranje politike u regionu sada. Ali mi takođe predlažemo da se region uopštenije fokusira na strukturirane reforme, koje dugoročno generišu rast, ali i da se bave uskim grlima u snabdevanju, što bi pomoglo na energetskoj strani”, kazao je Kammer na pitanje N1.

MMF je u svom godišnjem izvještaju koji pravi presjek stanja, ali i predviđanje narednog perioda istakao kako će na evropski region značajno uticati geopolitička situacija.

“Geopolitičko preusmjeravanje energetskih zaliha nakon ruskog rata protiv Ukrajine je široko i trajno. Zima 2022. će biti izazovna za Evropu, ali zima 2023. će vjerovatno biti gora. Fiskalne vlasti u regionu treba da planiraju i koordiniraju u skladu s tim. Cenovni signali su od suštinskog značaja za smanjenje potražnje i stimulisanje ponude. Kontrole cijena, neciljane subvencije ili zabrane izvoza su fiskalno skupe i dovode do viška potražnje, nedovoljne ponude, pogrešne alokacije, racionalizacije i premija na crnom tržištu. Istorija nas uči da oni retko rade. Umjesto toga, fiskalna politika bi trebala imati za cilj da zaštiti najugroženije kroz ciljane i privremene transfere”, navodi se u izvještaju.

Podsjetimo da će se u zemljama Zapadnog Balkana i Hrvatskoj, koja još uvijek nije članica eurozone, GDP u idućoj godini kretati od 2.0% do 3.5%, a značajniji problemi bi mogli uslijedi u idućoj godini ukoliko se nastavi energetska i geopolitička kriza vezana uz rat u Ukrajini.