Ko predstavlja BiH u Washingtonu: Državna diplomatija, entitetski milioni i stranački lobisti

Ključno pitanje zato nije samo koliko se plaća pristup Washingtonu, već čije stavove taj pristup treba pretvoriti u američku politiku.

U programu međunarodnog samita američkog CPAC-a iz marta ove godine, među učesnicima grupisanim pod nazivima država, pojavljuje se i Republika Srpska. Pod tom oznakom navedena je Željka Cvijanović, uz tačnu funkciju članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Takav raspored nije diplomatsko priznanje entiteta. Ipak, pokazuje kako se državna funkcija i entitetsko političko predstavljanje mogu naći u istom nastupu pred američkom publikom.

Dokumenti iz registra FARA omogućavaju konkretniji uvid: ko angažuje posrednike, šta od njih traži i kome oni odgovaraju.

Entitetski pristup američkoj vlasti

Ugovor Continental Strategyja za zastupanje Republike Srpske, prijavljen 16. februara 2026, predviđa mjesečnu naknadu od 35.000 dolara. Zadatak firme je da organizuje sastanke i razgovore te uspostavlja odnose s ključnim sagovornicima u američkoj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Angažman je ugovoren preko Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS. Pristup američkim zvaničnicima tako služi ciljevima entitetskih vlasti, što ga razlikuje od zastupanja usaglašenih državnih pozicija BiH.

Prema FARA dokumentaciji o kojoj je N1 ranije izvijestio, Republika Srpska je Continentalu do kraja augusta 2026. uplatila ukupno 238.750 dolara.

Semafor je u augustu, na osnovu analize prijavljenih angažmana, objavio da su vlasti RS od Trumpovog povratka u Bijelu kuću potpisale lobističke ugovore vrijedne najmanje devet miliona dolara. Vrijednost ugovora, međutim, ne može se automatski izjednačiti s izvršenim uplatama.

Ni sastanak sam po sebi nije dokaz da je zahtjev prihvaćen. Za procjenu rezultata potrebno je znati šta je lobista zagovarao i kako je američki sagovornik postupio.

HDZ plaća predstavljanje stranačkih prioriteta

HDZ BiH ove je godine angažovao Mercury Public Affairs. Ugovor s datumom 24. jula 2026. predviđa 30.000 dolara mjesečno, uz dodatne troškove, i trajanje do 24. oktobra.

Među zadacima su organizovanje sastanaka s visokim američkim zvaničnicima, kontakti s istraživačkim organizacijama i medijima te priprema materijala kojima se američkoj publici predstavljaju politički prioriteti klijenta.

Dokument se poziva na mir, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, jednakost konstitutivnih naroda i odnose sa SAD-om, NATO-om i EU. Ugovorna strana je, međutim, HDZ BiH. Lobista zato zastupa prioritete stranke, čak i kada se oni odnose na ustavno uređenje i međunarodni položaj države.

Bivši američki zvaničnik Jim O’Brien ocijenio je za Semafor da bi Čović mogao biti zabrinut zbog Dodikovog pridobijanja prijatelja u Washingtonu, pa želi nekoga ko će prenijeti njegove stavove. To je njegova procjena političkog motiva; ugovor potvrđuje obim usluga, ali ne dokazuje sve ciljeve koji mu se pripisuju.

Državni mandat i prekinuti angažman

Drugačiji mandat sadržan je u sporazumu Ministarstva vanjskih poslova BiH s organizacijom Bosnian American Alliance (BAA), potpisanom 28. marta 2025.

Njegov navedeni cilj je zaštita i unapređenje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i strateških interesa BiH. Predviđeni su savjetovanje i operativna podrška lobiranju u SAD-u, bez naknade koju bi Ministarstvo plaćalo BAA za te usluge.

Sporazum je zaključen na godinu dana. Bez potvrde produženja, taj dokument nije dovoljan da se utvrdi današnji ugovorni status odnosa Ministarstva i BAA.

Od tog sporazuma treba razlikovati zasebni angažman Continentala. BAA je firmu angažovao u aprilu 2025, uz mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.

Kako je N1 ranije objavio na osnovu FARA dokumentacije, Continentalov angažman za BAA u ime MVP-a BiH završen je 29. oktobra 2025. U februaru 2026. firma je počela raditi za RS, uz isti mjesečni honorar.

Riječ je o uzastopnim angažmanima za različite klijente. Sama promjena klijenta nije dokaz zloupotrebe, a u pregledanim dokumentima nema dokaza da su informacije prethodnog klijenta prenesene novom.

Ta hronologija ipak otvara pitanje kontinuiteta državnog zastupanja: kako je nakon prekida saradnje nadomješten pristup koji su ti posrednici osiguravali i na koje se kanale institucije BiH danas oslanjaju?

Istovremeno, besplatna usluga BAA za Ministarstvo nije značila da cijeli angažman nema troškove. Obaveze Ministarstva prema BAA treba razlikovati od novca kojim je ta organizacija plaćala vlastite saradnike.

Ko govori u ime države?

Ustav BiH vanjsku politiku svrstava u nadležnosti državnih institucija, a njeno vođenje povjerava Predsjedništvu. Vijeće ministara provodi državne politike i odluke u oblastima iz njegove nadležnosti.

Zato se ugovor jedne stranke, entitetske vlasti ili pojedinačni nastup državnog funkcionera ne mogu automatski predstavljati kao usaglašen stav Bosne i Hercegovine.

Različiti politički akteri mogu tražiti međunarodnu podršku svojim prijedlozima. Za američke sagovornike i domaću javnost važno je da bude jasno gdje završava institucionalni mandat, a počinje stranački ili entitetski zahtjev.

FARA dokumentacija otkriva klijente, ugovorene poslove i dio aktivnosti. Ne daje potpunu sliku rada ambasade, državne diplomatije ili neformalnih kontakata.

Pregledani dokumenti pokazuju da se prema Washingtonu grade odvojeni kanali zastupanja, s različitim prioritetima. Ostaje pitanje kako državne institucije usklađuju svoje djelovanje i prate zahtjeve koje entitetski i stranački predstavnici iznose američkim sagovornicima.

Uspjeh tih angažmana zato bi trebalo procjenjivati prema onome što je traženo i postignuto: u čije ime je zahtjev iznesen, ko je platio njegovo zastupanje i kakva je konkretna odluka uslijedila.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad