Kome smeta "non-paper"? Zemlje regije i danas se bave neslužbenim dokumentom koji su objavili slovenski mediji o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu. Kompletan državni vrh Slovenije odbacuje postojanje takvog dokumenta. U međuvremenu, dio bh. dužnosnika pisao je evropskim i međunarodnim institucijama. A dok jedni iz države pišu, drugi ne vide problem u mogućem postojanju dokumenata koji pretpostavljaju raspad Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor odbacio je ideju o promjeni granica bivše Jugoslaviije. Kazao je kako nema saznanja o “non-paperu”. Da o njemu nije razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. I da odlučno podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.

“Non-paper” i Janez Janša

“Zagovaram da bi bilo najbolje kada bi se EU odlučila da u razumnom kratkom roku uključi sve zemlje Zapadnog Balkana. I da tome prilagodi svoju strategiju širenja. Ako se to ne dogodi, za posljedicu može imati rast nacionalizma u tim državama. I angažiran utjecaj trećih država. Brži proces integracije zemalja u euroatlantske organizacije ojačao bi princip teritorijalnog integriteta zemalja i sigurnost i stabilnost čitave Evrope”, naveo je Pahor.

U međuvremenu i slovenski premijer Janez Janša u telefonskom razgovoru sa članom predsjedništva BiH ŠefikOM DžaferovićEM kazao je da ne postoji “non-paper” koji bi se mogao dovesti u vezu sa Vladom Slovenije. Koji bi uključivao prekrajanje granica. Slovenija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Kao i njen euroatlantski put. Ovo je potvrđeno u kabintu člana Predsjedništva BiH.

Da priču o neslužbenom dokumentu ipak shvataju ozbiljno u evropskim institucijama potvrdio je i jasan stav Michaela Rotha, njemačkog državnog ministra za evropske poslove. On je na svom Twitter nalogu napisao:

“Zemlje Zapadnog Balkana imaju budućnost jedino kao multietnička i multireligijska društva. Regionalno pomirenje i saradnja su ključni za mir, demokratiju i prosperitet. Crtanje novih granica je opasan put”.

Prijetnje miru

O opasnom putu koji prijeti miru regije i Evrope, pisali su danas i Šefik Dzaferović, ali i Bakir Izetbegović. U odvojenim pismima koja su upućena predsjedniku Europskog vijeća. Odnosno predsjednicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne stranke. “Bez obzira na to ko je autor ‘non-papera’ te kome je i kada uručen taj dokument, jasno zagovara teze koje se u tom pismu navode i to je opasnost. Ne samo za BiH, nego i za cijelu Evropsku uniju”, navodi Izetbegović.

Šefik Džaferović dodaje:

“U startu treba onemogućiti svaku priču o etničkim i teritorijalnim podjelama BiH. Kao i da je jedini put za Bosnu i Hercegovinu njena dalja unutrašnja reintegracija i euroatlantska integracija. I zato sam uputio pismo”.

Izjave dužnosnika SDA, u SNSD-u doživljavaju pozivom na rat. Ili kako je ponovio savjetnik predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, Radovan Kovačević komentirajući “non-paper”, “zbog čega je sporan mirni razlaz, ali i navedeni dokument, ako zemlja ne funkcionira”

“Bilo bi mnogo pametnije i racionalnije za bošnjačke političke predstavnike da počnu na jedan potpuno racionalniji način i pristup da razgovaraju o BiH. Jer koncept mirnog razdruživanja nije više priča samo Republike Srpske”, kazao je Kovačević.

Čović ne želi komentirati “neslužbeni dokument”

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i danas podvlači kako je “non-paper” samo “non-paper”. Neslužbeni dokument kojeg kao takvog ne treba komentirati. No dodaje:

“Trebamo napraviti reforme u BiH da ne bismo govorili o razlazu u BiH. Jer ako poštujemo Ustav, onda je sve uredu. A ako se nešto treba mijenjati u Ustavu, onda po ustavnim procedurama treba vidjeti kako to i promijeniti. Male su šanse da se u Ustavu nešto promijeni. Ako bude trebala neka simbolična preinaka u Ustavu zbog onog što ćemo se dogovoriti oko Izbornog zakona, onda će nešto trebati uraditi. Ali prvo se moramo dogovoriti o Izbornom zakonu kako osigurati legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda u BiH. Jer to je Ustav”, poručio je Čović.

Čović tvrdi i kako pregovori SDA I HDZ-a o izbornom zakonu, ali i evropskom putu BiH idu dobro. Unatoč suprotnim izjavama koje su se mogle čuti od Bakira Izetbegovića.

“Stav SDA, kao i većine normalnih političara koji vole BiH, da treba osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. I na tom tragu tražimo rješenje. Ponudili smo rješenja da se ništa ne mora u Ustavu mijenjati. Koga će izabrati – mogu i Sejdića, i Fincija, i vas. Imate ‘dva bošnjačka člana’ koji ne mogu preći 30 posto granice BiH. Duboko vjerujem da ćemo napraviti ključne dogovore. Oko Doma naroda i Predsjedništva će morati ključne stranke dogovoriti”, zaključio je Čović.

Do kraja šestog mjeseca, vjeruje predsjednik HDZ-a BiH, bit će završena priča o uslovima za kandidacijski status. Što može biti najbolji odgovor na navode o razlazu. I neslužbene dokumente, dodaje Čović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad