Komšić: Ako EU stane iza presuda i evropskih vrijednosti to će BiH usmjeriti ka cilju

Vijesti 13. dec 202319:15 0 komentara
N1

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvujeu Briselu na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana. Obratio se prisutnima i zahvalio na pozivu, te poručio da je veoma važno da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou.

“I dalje se nalazimo u veoma složenom geopolitičkom trenutku za Europu, uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu. Situacija je dalje usložnjena disproporcionalnim vojnim odgovorom Izraela na teroristički napad Hamasa na izraelske civile. Nivo neselektivnog razaranja i ubijanja palestinskih civila u Gazi izazvao je velike turbulencije u Europi i svijetu, te se odrazio i na odnose u Ujedinjenim nacijama i funkcioniranje njenih institucija”, rekao je Komšić.

Apel svim institucijama EU

Emocije koje su u stanju podići tenzije, navodi on, nije moguće lokalizovati na regione sukoba. Mediji i društvene mreže prenose emocije u druge krajeve svijeta s neizvjesnim ishodima.

“U ovakvom geopolitičkom kontekstu mi danas razgovaramo, ovdje u Briselu, o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju. To je dobro, jer aktivna uloga Europske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Europskoj uniji”, rekao je Komšić.

Iz perspektive Bosne i Hercegovine, istaknuo je, jasno nam je da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Europske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Europske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza.

Ipak, zahvalio se i Komisiji i Vijeću na pozitivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini.

“Volio bih da mogu reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga institucija Bosne i Hercegovine. Na žalost, napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave nije zadovoljavajući. Naše javno mnijenje je toga svjesno. Istraživanje iz 2023. pokazuje kako 73,3 % građana i dalje podupire europske integracije Bosne i Hercegovine, što je za 4,1% manje nego 2022. dok istraživanje iz 2022. pokazuje da tek 42% vjeruje da će BiH postati dio EU do 2030., a 13% smatra da se to nikada neće desiti. Ja i dalje vjerujem da je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz maja 2019. godine ključno za dalji napredak naše zemlje u pravcu usaglašavanja sa pravnom stečevinom EU”, istaknuo je.

Apelovao je na sve institucije EU, kao i na zemlje članice da tzv. 14 prioriteta iz mišljenja EK iz 2019., a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike europskih institucija prema BiH.

“Taj odnos i takva politika mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama”, istaknuo je.

“Posljednji intenzivan dijalog Europske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i kantonalnih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i Komisija prihvatila kao metod rada, izazvao je, blago rečeno podsmjeh u bh. javnosti. Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti BiH kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijma kako EU, tako i BiH”, naveo je.

Ipak, smatra, taj metod rada je zvanično i obostrano prihvaćen, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih nivoa vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa.

“S tim u vezi, „Plan za rast“ za Zapadni Balkan može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proeuropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje „europskih vrijednosti“, ne samo na Zapadnom Balkanu već i u samoj Europskoj uniji. Upoznat sam da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dostavilo Komisiji prošle sedmice nacrt „Plana reformi“ za Bosnu i Hercegovinu. Dokument u kratkim crtama obuhvata: Zelenu i digitalnu agendu, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Očuvanje i razvoj ljudskih resursa i Vladavinu prava”, istanuo je Komšić.

Stvarna implementacija ovih presuda neizbježna

U narednih mjesec ili dva, vlade i zakonodavna tijela svih nivoa vlasti u BiH, dodaje, bi trebali pokazati konkretne pomake u tom pravcu.

“U tom smislu ja očekujem da odgovorni dužnosnici ispune obaveze koje su preuzeli, uključujući i obaveze koje su lideri političkih stranaka preuzeli na sastanku s Vama predsjedniče Michel, prije tačno 18 mjeseci, na ovom istom mjestu. Konačno, konkretni propisi, standardi i procedure su građanima, na prvi pogled, daleko od njihove sfere interesovanja. Preporučio bih stoga, da Europska unija obrati pažnju i na očuvanje „europskih vrijednosti“ kao vrste emotivnog aspekta integracije koji se često zanemaruje, a ispostavi se vrlo važnim. Podcenjivati subjektivan odnos građana prema sistemu vrijednosti na kojem je zasnovana EU može dovesti do odustajanja samih tih građana od EU. Na kraju krajeva, sistem vrijednosti za koji vjerujemo da još postoji u EU, nas u Bosni i Hercegovini čini opredjeljenim da budemo dio EU”, rekao je Komšić.

Odustajanje od tih vrijednosti, dodaje, odvratiće bh. društvo i od same EU, a EU će dobiti još jedan izvor nestabilnosti na svojim granicama.

“Tu prije svega mislim na podršku eliminaciji diskriminacije po osnovu vjerske, etničke, rasne, političke ili bilo koje druge pripadnosti, što jamči Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sastavni dio našeg Ustava. Stoga, u kontekstu vladavine prava, kao jednog od reformskih prioriteta iz nacrta „Plana reformi“ Bosne i Hercegovine, smatram da ključno mjesto zauzima implementacija šest presuda Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić i Kovačević”, istaknuo je.

Na kraju je poručio da geopolitički momenat ne dozvoljava dalje odugovlačenje i zaobilaženje istine, da je stvarna implementacija ovih presuda neizbježna.

“Samo ukoliko Europska unija, jasno i nedvosmisleno, stane iza nužnosti ostvarenja „europskih vrijednosti“ i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, tada možemo dobiti sinergiju „emotivne“ podrške europskim vrijednostima, praktične vidljivosti „Plana za rast“ i stvarne volje za reformama koje će Bosnu i Hercegovinu dalje usmjeriti ka njenom europskom cilju”, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!