Oglas

Da li CIK BiH krije podatke s izbornih tehnologija gdje se sumnja na neregularnosti?

author
Azur Delić
20. nov. 2026. 07:03
skeneri izbori glasanje
FENA

Da li Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) krije podatke s izbornih tehnologija gdje se sumnja na neregularnosti? Transparency International (TI) BiH i Koalicija "Pod lupom" traže podatke o broju ljudi koji nisu mogli biti identifikovani putem otiska prsta, potom spisak biračkih mjesta na kojima nije korištena neka od tehnologija, kao i lokacije gdje su uočena odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.

Oglas

Postoje ozbiljne indicije o izbornim nepravilnostima na više od 500 biračkih mjesta, upozoravaju iz Tl BiH. Jedan od indikatora je i neprirodan rast izlaznosti koji je zabilježen između 17 i 19 sati u brojnim lokalnim zajednicama. CIK je odbio dostaviti informacije, a rezultati izbora su potvrđeni. Ostala je sumnja i javnost bez odgovora.

"Mi smo tražili da nam se dostave podaci, međutim CIK je odbio to, odbili su objaviti. Obrazloženje da bi se moglo pogrešno tumačiti u javnosti, to je apsurdno niko nema ekskluzivno pravo da tumači ili ne tumači. Oni treba da daju svoje objašnjenje, a svakako javnost, analitičari itd. imaju pravo da analiziraju podatke I vide šta se dešavalo", rekao je Srđan Traljić iz TI BiH.

CIK odbio dostaviti podatke o izlaznosti

Smatraju da se radi o nezakonitom postupanju zbog čega će biti pokrenuti pravni postupci jer se radi o zaštiti izbornog procesa. Na sjednici CIK-a BiH kada se odlučivalo o zahtjevu za pristup ovim informacijama, navedeno je da će one biti dostavljene Parlamentu BiH.

“To su, dakle, pojedinačni podaci koji, kad bi se iz konteksta izvukli, mogu se na različite načine interpretirati i mogla bi se u javnosti steći potpuno pogrešna slika o ovome. Dakle, naša obaveza koju imamo iz zakona prema odredbi iz člana 2.9, sve naše ovlasti proizilaze iz ovlasti Parlamentarne skupštine i mi Parlamentarnoj skupštini podnosimo izvještaj”, naveo je Srđan Arnautović, član CIK-a na sjednici održanoj 29.10.2026. godine.

Čak 40 posto zahtjeva institucijama ostalo bez odgovora

Istraživački novinari ukazuju da je ovo pokazatelj na koji se način pristupa Zakonu o slobodi pristupa informacijama, koji je očito i dalje bez dosljedne primjene. Prema posljednjim podacima BIRN-a 40% zahtjeva prema institucijama ostalo je bez odgovora.

"Ne vidimo da institucije na bilo kojem nivou reaguju u cilju interesa javnosti, da proaktivno objavljuju informacije koje jesu od javnog značaja. Posebno kada se odgovara na zahtjev o pristupu informacijama vidimo neujednačen pristup, a tendencija je ka negativnom odgovoru - odbijanju zahtjeva. To je suprotno demokratiji i demokratskim vrijednostima", istakla je Leila Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Analiza OSCE-a: Oko 40 posto prijava završeno bez provođenja ili nastavka istrage

U svemu se postavlja pitanje postupanja pravosudnih institucija u predmetima gdje se sumnja na izborne nepravilnosti. Na sjednici VSTV-a BiH prezentovana je analiza naredbi o neprovođenju i obustavi istrage u predmetima iz oblasti izbornih prevara. Tokom prezentacije istaknuto je da su uočeni nedostaci u postupanju pravosuđa u tim predmetima. Naime, analizom OSCE-a obuhvaćeno je 550 prijava od kojih je oko 40% završeno negativnim tužilačkim odlukama, odnosno naredbama o neprovođenju i obustavi istraga. Utvrđeni problemi odnose se na procesnopravne i materijalnopravne aspekte postupanja. Zbog toga su preporuke upućene tužilaštvima, VSTV-u, policijskim agencijama, CIK-u i zakonodavcima. Ukazano je i na potrebu uvođenja novog krivičnog djela kojim bi se obuhvatili problemi uočeni u zaštiti integriteta izbornog procesa.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama