Konaković na sastanku Berlinskog procesa, oštro se obratio ministru iz Srbije, prozvao Vučića pa uputio poruku EU: Pred vama su dva testa!

Konaković je u obraćanju pozvao Evropsku uniju na konkretan odgovor na, kako je naveo, institucionalno veličanje Ratka Mladića u Srbiji, ali i na odlučniju podršku deblokadi evropskog puta Bosne i Hercegovine. Govorio je i o pritiscima na Memorijalni centar Srebrenica, odnosima Milorada Dodika s Moskvom, ruskom utjecaju u BiH te odluci predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da tokom regionalne turneje ne posjeti BiH zbog održavanja izbora.

"Rusija je prisutna, Evropa ponovo čeka"

Konaković je obraćanje počeo situacijom u Memorijalnom centru Srebrenica, navodeći da su njegovi zaposlenici izloženi "ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske", za koju je rekao da nema nadležnost nad Memorijalnim centrom.

Sve se to, prema njegovim riječima, događa u atmosferi negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Istovremeno je ukazao na posljednju posjetu Milorada Dodika Moskvi i njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka", poručio je Konaković.

Kazao je da bi želio govoriti prvenstveno o putevima, investicijama, energiji i prilikama za mlade, ali da razgovor o budućnosti Zapadnog Balkana, prema njegovom stavu, zahtijeva i suočavanje sa sadašnjošću.

Konaković je naglasio da BiH vjeruje da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi te da zemlje koje je rat razdvojio mogu postati dobri susjedi, a saradnja zamijeniti nepovjerenje.

Konaković o sahrani Ratka Mladića

Veliki dio obraćanja posvetio je sahrani Ratka Mladića, koji je preminuo na izdržavanju kazne doživotnog zatvora nakon pravomoćne osude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Konaković je kazao da je ono što je uslijedilo u Srbiji "daleko prevazišlo privatno žalovanje", navodeći da je Mladićevo tijelo prevezeno avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde, te da su pripadnici Vojske Srbije nosili kovčeg prekriven zastavom Srbije.

Posebno se osvrnuo na odgovornost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Pozivajući se na član 17. Zakona o Vojsci Srbije, Konaković je kazao da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje.

"Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha", poručio je.

Konaković smatra da se ovo pitanje ne smije svesti na još jedan politički spor Sarajeva i Beograda, već da je riječ o temeljnim principima.

"Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije. A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija", kazao je.

Podsjetio je i na nedavni razgovor s Majkama Srebrenice.

"Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas?", upitao je Konaković.

"Pred Evropskom unijom su dva velika testa"

Prema Konakoviću, pred Evropskom unijom trenutno su dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

Prvi se odnosi na reakciju EU nakon postupaka srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića.

"Prvi je hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama", rekao je.

Podsjetio je da se Bosna i Hercegovina u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, navodeći da upravo zbog toga očekuje da EU pokaže da brani principe na kojima je zasnovana.

Konaković je kazao da se, ukoliko izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput Mladićeve sahrane, otvara pitanje koliko su evropski principi čvrsti.

"A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom?", naveo je.

Ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta BiH

Drugi test za EU, prema Konakoviću, jeste brz i adekvatan odgovor na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Govoreći o tome, podsjetio je na rat u BiH i ocijenio da je međunarodna zajednica tada predugo posmatrala stradanje stanovništva.

Naveo je da je BiH bio nametnut embargo na uvoz oružja, dok se reakcija međunarodne zajednice godinama uglavnom svodila na saopćenja, apele i osude. Ozbiljna vojna intervencija, kazao je, uslijedila je tek 1995. godine, nakon genocida u Srebrenici i ogromnog broja izgubljenih života.

"Bio je to zakašnjeli odgovor", rekao je Konaković.

Dejtonski mirovni sporazum, dodao je, zaustavio je rat, ali je istovremeno uspostavio veoma složen politički sistem s mehanizmima koji se mogu koristiti za ozbiljne političke blokade.

Prema Konakoviću, upravo se ti mehanizmi danas koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu BiH.

Dodikov sastanak s Putinom

Konaković se potom ponovo osvrnuo na boravak Milorada Dodika u Moskvi, gdje je zajedno sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, razgovarao s Vladimirom Putinom.

Naveo je da je Dodik pred Putinom izjavio da BiH zbog protivljenja Republike Srpske nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima te da se protivi integraciji u NATO.

"To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju", poručio je Konaković.

Zbog toga, dodao je, od Evrope očekuje da razumije šta se događa i da njen angažman "u samom srcu Evrope" bude ozbiljniji i odlučniji.

Konaković je poručio da je Bosni i Hercegovini potrebna podrška za deblokiranje evropskog puta i da je to u interesu svih građana, uključujući stanovnike Republike Srpske koji svoju budućnost vide u Evropi.

Kritika zbog izostanka posjete Ursule von der Leyen

U tom kontekstu osvrnuo se i na izostanak posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini tokom regionalne turneje.

Prema njegovim riječima, takva odluka "ne šalje dobru poruku", bez obzira na objašnjenje Evropske komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora.

"Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom", poručio je.

Od Evropske unije zatražio je da pokaže liderstvo i jasno stavi do znanja ko odlučuje o evropskoj budućnosti BiH.

"Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji, a ne Vladimir Putin. Takvu poruku danas očekujemo od Evrope", rekao je Konaković.

Odgovorio Đuriću spominjanjem Rasima Delića

Na kraju obraćanja Konaković se direktno obratio Marku Đuriću, ministru vanjskih poslova Srbije u tehničkom mandatu, koji također učestvuje na sastanku u Pržnu.

"I još nešto, Marko. Priča o sahrani Rasima Delića, čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude - možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude", zaključio je Konaković.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad