Konaković odgovorio srbijanskom ministru: Priča o sahrani Rasima Delića nije argument za ozbiljne ljude

Naime, na navedenom skupu su učestvovali ministri i drugi predstavnici zemalja Zapadnog Balkana, pojedinih članica Evropske unije i regionalnih organizacija.

Konaković je tokom obraćanja govorio o više aktuelnih pitanja, među kojima je izdvojio situaciju u Memorijalnom centru Srebrenica. Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić, podsjećanja radi, upozorio je na mogućnost akcije pripadnika MUP-a Republike Srpske, odnosno njihovog upada u ovu instituciju.

"Dok mi ovdje zasjedamo, u Bosni i Hercegovini zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica izloženi su ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije RS, koja nema nadležnost nad Memorijalnim centrom – mjestom gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici. Sve se to događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca", naglasio je Konaković.

Tokom govora osvrnuo se i na odlazak premijera Republike Srpske Save Minića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u Moskvu.

"Istovremeno, Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora. To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka", poručio je Konaković.

Govoreći o evropskoj perspektivi regiona, šef bh. diplomatije kazao je da budućnost Zapadnog Balkana vidi u Evropi, ali da ona, kako je istakao, mora biti zasnovana na zdravim temeljima.

U tom kontekstu govorio je i o nedavnim događajima u Srbiji, gdje je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić sahranjen uz vojne i državne počasti.

"Prije nekoliko sedmica Ratko Mladić preminuo je izdržavajući kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ono što je potom uslijedilo u Srbiji daleko je prevazišlo privatno žalovanje. Njegovo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde. Pripadnici Vojske Srbije nosili su njegov kovčeg, prekriven zastavom Srbije. Tu se pitanje odgovornosti ne može odvojiti od pitanja nadležnosti. Član 17. Zakona o Vojsci Srbije izričito propisuje da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje. Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha", podsjetio je Konaković.

Konaković je naveo i da se cijelo pitanje ne može svesti samo na spor između Beograda i Sarajeva.

"Ovdje su u pitanju temeljni principi. Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije. A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija", dodao je.

Govorio je i o razgovoru s Majkama Srebrenice, postavljajući pitanje kako govoriti o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima ukoliko izostane reakcija na ovakve događaje.

"Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih – s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas?", rekao je Konaković.

Konaković: Pred Evropskom unijom su dva testa

Šef bh. diplomatije potom je naveo dva pitanja koja, prema njegovim riječima, predstavljaju test za Evropsku uniju kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

Kao prvi izdvojio je reakciju EU nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i vlasti Srbije povodom sahrane Ratka Mladića.

"Prvi je hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama. Bosna i Hercegovina se u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih", rekao je.

Konaković je potom postavio pitanje koliko su evropski principi čvrsti ukoliko izostane reakcija na događaje povezane sa sahranom Mladića.

"A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom?", upitao je.

Kao drugi test za Evropsku uniju naveo je potrebu za brzim i adekvatnim odgovorom na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine.

"Tokom agresije na moju zemlju, svijet je predugo posmatrao ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini. Nama je bio nametnut embargo na uvoz oružja, dok se odgovor međunarodne zajednice godinama uglavnom svodio na saopćenja, apele i osude. Ozbiljna vojna intervencija uslijedila je tek 1995. godine, kada je genocid u Srebrenici već bio počinjen i kada je ogroman broj ljudi već izgubio život. Bio je to zakašnjeli odgovor. Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat i donio mir. Istovremeno je uspostavio veoma složen politički sistem u Bosni i Hercegovini, s mehanizmima koji se mogu koristiti za stvaranje ozbiljnih političkih blokada. Danas se ti mehanizmi koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu Bosne i Hercegovine", naglasio je.

O sastanku Dodika i Minića s Putinom

Konaković se ponovo osvrnuo na sastanak Dodika i Minića s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Podsjetio je da je Dodik tokom susreta govorio o sankcijama Rusiji, viznom režimu za ruske državljane i NATO integracijama.

Kako je naveo Konaković, Dodik je rekao da BiH zbog protivljenja Republike Srpske nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima te da se protivi integraciji u NATO.

Od evropskih zvaničnika Konaković je zatražio da "istinski razumiju šta se dešava".

Govorio je i o odluci predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da tokom turneje po Zapadnom Balkanu ne posjeti Bosnu i Hercegovinu, ocijenivši da takav potez "ne šalje dobru poruku".

"Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom. Evropska unija mora pokazati liderstvo. Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji – a ne Vladimir Putin. Takvu poruku danas očekujemo od Evrope", rekao je.

Poruka Marku Đuriću

Na kraju obraćanja Konaković se direktno obratio ministru vanjskih poslova Srbije Marku Đuriću, osvrnuvši se na poređenje sa sahranom Rasima Delića.

"Priča o sahrani Rasima Delića – čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude – možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude", rekao je Elmedin Konaković.

Konakovićeva poruka uslijedila je nakon što je Đurić, govoreći o reakcijama na sahranu Ratka Mladića, podsjetio na slučaj Rasima Delića.

Đurić je naveo da je Delić bio osuđen na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje pripadnika odreda "El Mudžahid" prema zarobljenim srpskim vojnicima u selu Livade i logoru Kamenica kod Zavidovića 1995. godine.

Delić je preminuo u Sarajevu 16. aprila 2010. godine, dok postupak protiv njega još nije bio pravomoćno okončan jer je žalbeni postupak bio u toku. Đurić je ukazao i na to da su njegovoj sahrani prisustvovali brojni političari, navodeći da tada nije bilo reakcije Evropske unije kakva je uslijedila nakon sahrane Ratka Mladića.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad