Kontić: Postoje utemeljeni stavovi da je Haški sud upravo nastao na osnovu novinarskih tekstova o ratu u BiH

Koliko je novinarski materijal – snimci, fotografije, bilješke – bio važan u rekonstruisanju ratnih zločina pred sudom? U Novom danu o ovoj temi govorio je autor serijala Boro Kontić.

U samom uvodu, Kontić ističe kako je uloga novinara kao svjedoka bila na margini Haškog tribunala.

"Pred Haškim tribunalom je se došlo gotovo 6.000 ljudi, a najmanje 35 novinara. To je u procentima ispod 1%. I na jedan određen način nije to toliko važno, ali važno je za našu profesiju, važno je za nas koji se ovim poslom bavimo, zato što su se pojavili u jednom potpuno neprijateljskom okruženju, u jednom okruženju koje im potpuno ne odgovara. Došli su da ih propituju, i svaki advokat pred kojim je bio novinar, ne samo novinar, nego bilo koji svjedok, nastavlja da ga diskredituje, tako da su novinari bili baš na otvorenoj paljbi. Ali je interesantno zato što se u tim razgovorima i u tim svjedočenjima razgovaralo o onome što je suština ove profesije, objektivnost, balans, tačne informacije, netačne informacije, glasine itd. Tako da je rasprava u tome ponekad bila za nas zanimljiva. Za mene je bila vrlo interesantna druga epizoda koja će biti za sedam dana, koja je potpuno posvećena dva slučaja, Srebrenici i Mostaru. Čovjek koji je svjedočio za moj pojam i za ono što sam ja znao je bio prvi čovjek koji je na neki način otkrio zapadni novinar, strani novinar koji je otkrio Srebrenicu. Koji je objavio prvi veliki tekst o Srebrenici koji je naznačio da se u Srebrenici desilo nešto strašno. On je u tom trenutku to predvidio na najmanje četiri hiljade poginulih, ubijenih ljudi. Taj tekst koji je objavio 16. jula 1995. u britanskom Independentu je bio signal ljudima iz Haškog tribunala da pošalju ljude ne u Srebrenicu jer se tamo nije moglo doći, ali u Tuzlu. I ti ljudi koji su došli u Tuzlu zapravo su došli nažalost u idealno vrijeme jer imali su priliku da sretnu sve te ljude. Oni su prvi našli među tim ljudima deset ljudi koji su umakli sa grobnica i sa stratišta. Napravili su razgovore sa njima i tako je nastala ta prva optužnica za Srebrenicu u novembru 1995. godine. Da nije bilo tog teksta u Independentu, ništa se zapravo od toga ne bi desilo i Srebrenica u Haškom tribunalu koja je možda najbolje istražena u Haškom tribunalu za razliku od nekih drugih kao recimo Prijedor i tako dalje", rekao je Kontić.

Na ideju o serijalu došao je šef njihovog arhiva Dragan Golubović i tada su, rekao je Kontić, počeli da otkrivaju jednu izuzetno bogatu priču.

Prva epizoda "Strijela u srcu" koja će biti emitovana večeras u 20 sati na N1 bavi se razlozima zbog kojih su se novinari odazvali sudu. Citirao je novinara BBC-a Jeremyja Bowena koji i danas radi ovakve vrste istraživanja. Nedavno je završio i dokumentarac o Gazi.

"On kaže 'pa ja sam kao novinar svjedok i zašto ne bi bio svjedok pred sudom'. Tu je bila jedna velika rasprava, iako se kaže da svi američki novinari nisu svjedočili, to je dijelimično tačno, nije to potpuna istina jer ovaj Robert Block, on je bio američki novinar koji je radio za britanske novine, ali je došao iz Amerike i svjedočio je u Hagu povodom tekstova koje je objavio u Independentu o Srebrenici i ta rasprava sa njim i sa Krajišnikom je vrlo interesantna u dokumentarcu u kojem njemu objašnjava zapravo kako je on naslutio, a onda je imao i dokaze za ono što se desilo u Srebrenici. Prema tome, on je bio američki novinar koji je svjedočio, ali američki novinari su uglavnom odbijali, smatrali su da to potkopava temelje profesije, da nećete biti relevantni kao svjedok na nekom drugom. Mislim, to su argumenti koji nisu za odbaciti, to su, ono što se kaže, legitimni način odbrane. Međutim, ovi ljudi koji su svjedočili, oni su imali za to potpuno sigurne, profesionalne razloge. Ako sam nečemu prisustvovao, zašto ja o tome ne bi svjedočio pred sudom? Iako ponavljam, to će se vidjeti u serijalu, oni su zapravo bili baš ono pod baražnom paljbom svaki put. Svaki put je svaka njihova rečenica bila dovedena u pitanje, ali su se izuzetno vješto branili, branili svoju profesiju, branili principe na koje profesija počiva. I ono što mi je vrlo interesantno jeste što u ovom serijalu mi zapravo otkrivamo jedno novinarstvo koje izgleda nestaje", rekao je Kontić.

Ističe kako postoje utemeljeni stavovi da je Haški sud upravo i nastao na osnovu novinarskih tekstova.

"Oni tekstovi koji su objavljeni 1992, to moram da kažem prije svega u zapadnoj štampi, američkoj i britanskoj, to su bili tekstovi koji su na neki način ukazali da se taj sud mora osnovati. Odnosno, zahtjevi koji su bili da se sud osnuje su postali validni na osnovu tekstova koji su objavljivani. Čini se da je možda ono što je objavljeno u ljetu 1992. o postojanju koncentracionih logora u BiH, zapravo bio taj trenutak koji je prelomio. Prema tome, novinarstvo je imalo, da ne govorim o toga da je na stolu svakog američkog predsjednika i ostalih premijera, barem zapadnih zemalja, a kod nas vjerovatno ne, ujutru osvane 10-15 novina, što se više nikad neće ni desiti, ali taj pritisak koji je dolazio od tekstova koji su stizali iz BiH i Hrvatske je uticao na to - ono što je dešavalo u Hrvatskoj, ali posebno kod nas je uticao da se taj sud osnuje. I tu imamo nekoliko ljudi koji baš govore direktno o tome", rekao je Kontić za N1.

A svi ovi novinari, ali i medijski radnici sveukupno koji su izvještavali tokom rata, su "platili" i određenu cijenu kako bi prenijeli objektivnu istinu. Mnogi od njih su i poginuli ili su ranjeni.

"Ne postoji način da to saberete i oduzmete. Ko će platiti i ko će reći, recimo, Edu Vullamyju, koji je prošao sve frontove u BiH, s kraja na kraj, koji je hodao sa jedinicama, koji je pratio ljude koji su upravo, ono što se kaže, pobjegli od kamere i sa njima razgovarao i tako dalje. To je neobjašnjivo nekom ko se ne bavi ovim poslom", dodao je Kontić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad