Kovač: Propaganda protiv Bosne i Hercegovine slijedi obrasce historijskog fašizma

Tekst povezuje savremene političke procese s historijskim iskustvima Evrope u 20. stoljeću, posebno s razvojem propagande, političke manipulacije i ideološke mobilizacije. Kovač naglašava da razumijevanje historijskih obrazaca ostaje ključno za interpretaciju savremenih političkih događaja, naročito u kontekstu međunarodnih odnosa i unutrašnjih političkih dinamika Bosne i Hercegovine.

"Fašizam započinje bezazleno i na marginama, ali završava kobno i sa katastrofalnim posljedicama", piše Kovač, upozoravajući da ideološki obrasci koji u početku djeluju marginalno mogu postati politički dominantni i proizvesti dugoročne posljedice po društvo i politički poredak.

Autor posebno analizira političko djelovanje lidera SNSD-a Milorad Dodik i predsjednika HDZ-a BiH Dragan Čović, tvrdeći da njihova politička retorika uključuje reinterpretaciju historijskih događaja i političko delegitimiziranje institucija države. 

"Dodik i njegov glavni politički partner Dragan Čović više ne mare za činjenice, već se oslanjaju na laži i revizionizam historije", navodi Kovač, ističući da takvi narativi imaju šire političke ciljeve.

U tekstu se osvrće i na međunarodne medijske objave, uključujući tekstove objavljene u američkom listu The Washington Times, koje autor posmatra u kontekstu međunarodnog političkog lobiranja i oblikovanja globalne percepcije Bosne i Hercegovine. Ukazuje i na vlasničku strukturu tog medija i njegove veze s organizacijom Unification Church, na čijem je čelu Hak Ja Han.

On ovlači historijsku paralelu s Nirnberškim procesima, podsjećajući na ulogu nacističkog vođe Hermannq Göringa i značaj uspostavljanja principa individualne krivične odgovornosti. Naglašava da je taj princip kasnije potvrđen kroz djelovanje Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, čime je međunarodno pravo dobilo ključni mehanizam za procesuiranje ratnih zločina.

"Ideja vodilja bila je da se izbjegne kolektivna krivica i stigmatiziranje cijelih naroda, kako bi se omogućili mir i suživot nakon ratova", navodi Kovač u članku objavljenom u Preporodu, upozoravajući na značaj očuvanja historijskih činjenica i pravnih standarda.

Pozivajući se na britanskog filozofa Robin George Collingwood i njegovo djelo Ideja historije, autor zaključuje da historija ostaje ključni okvir za razumijevanje savremenih političkih procesa i njihovih mogućih posljedica.

"Činjenice o historijskom nacizmu su danas na Zapadu neupitne, ali postoje ozbiljne zabrinutosti za pokušaje njegovog imitiranja u okvirima rastućih desničarskih politika. Upravo zbog toga se ovakve politike i promoviraju u medijima čudnih vlasnika, poput The Washington Timesa. Teza o ugroženosti kršćana je veoma efikasna taktika za takvu vrstu spinovanja i publike", piše Kovač. 

Mirnes Kovač je novinar, publicista i politički analitičar, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu sa disertacijom o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine i međunarodnim odnosima. Njegov doktorski rad fokusiran je na odnose Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom i ulogu Sjedinjenih Američkih Država u tim procesima.

U autorskom tekstu objavljenom u Preporodu, novinar i politički analitičar Mirnes Kovač analizira savremene političke narative o Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na njihovu međunarodnu dimenziju, historijski kontekst i političke implikacije. Autor ukazuje na kontinuitet političkih i medijskih strategija koje, prema njegovoj ocjeni, nastoje oblikovati percepciju Bosne i Hercegovine kroz sigurnosne, identitetske i ideološke okvire.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad