Kratina: Nije mi jasno dalje srljanje Trojke, HDZ će sada imati i drugog sudiju u Ustavnom sudu BiH

N1: Dragan Mioković nije smijenjen s mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nakon što je Komisija tog doma odbila prijedlog stranaka predvođenih HDZ-om. Dakle, znamo da je na posljednjoj sjednici bila inicijativa za njegovu smjenu nakon što je u emisiji uživo komentarišući žrtve Blajburga (Hrvata) rekao "kako ih je malo ubijeno". Kako to komentarišete?

Kratina: To je, rekla bih, zaista jedno nedopustiv i nepromišljen stav Dragana Miokovića u javnom prostoru. I to nije prvi put da se desilo. A što se tiče sad ovog igrokaza u vezi s njegovom smjenom, pa mi smo i mogli pretpostaviti da neće doći do toga zato što se Trojka dogovara sa HDZ-om o svim važnijim stvarima kao što su imenovanja koja su sad na dnevnom redu, a to su sudije Ustavnog suda. Dogovoreno je, iako u ovako delikatnom momentu za zemlju i nakon svega što i Dragan Čović radi i Milorad Dodik, da u paketu ide izbor dva suca Ustavnog suda. Jednog će delegirati Trojka, drugog HDZ, tako da će HDZ sad biti u situaciji da, pored Marina Vukoje, ima još jednog sudiju Ustavnog suda BiH i time zaista jedna brana. Ustavni sud za sve ono što jeste zaista protuustavno će doći u pitanje. Dakle, meni zaista nije jasno to dalje srljanje i nepriznavanje greške Trojke da su sve vrijeme imali pogrešne procjene i doveli nas u ovu tešku situaciju u kojoj se sad nalazi.

N1: Može li se sad i očekivati da se popuni Ustavni sud BiH i sa sudijama iz Republike Srpske?

Kratina: Da, naravno. To je neki izgledan scenarij da ćemo svjedočiti tome da će HDZ imati još jednog sudiju Ustavnog suda BiH. Ja ću podsjetiti gledaoce da smo mi zaista pružili baš snažan otpor kada je bio izbor Marina Vukoje u pitanju, ne zato što je Marin Vukoja, nego zato što HDZ forsira svog člana koji nema nijednog dana sudske prakse. I toliko je bio taj pohod na osvajanju mjesta sudije Ustavnog suda sada na HDZ snažan da se učinilo sve u parlamentu da se napravi plagijat sjednice komisije koja je neodržana, da se izmijeni poslovnik, da se iz Komisije za izbor i imenovanje izbaci u konačnici članica iz DF-a. Išlo se do neshvatljivih postupaka agresivno da se dođe do cilja i evo vidimo nastavlja se to i dalje, ali nažalost ja ne mogu da vjerujem da će Trojka nastaviti u pravcu u kojem je vodila sve ovo dosad i dovela nas ovdje gdje jesmo.

N1: Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara je povukla apelaciju pred Ustavnim sudom BiH u vezi s ocjenom ustavnosti Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Kako to komentarišete s obzirom na to da je i ta apelacija zapravo došla u onom trenutku kada su već počeli razgovori s američkom administracijom kako bi preuzela ovaj projekat. Je li ovim potezom Bradare na neki način otvoren put ka početku ovog projekta?

Kratina: Pa mislim da nema tu nikakve alternative i da je potpuno jasno da je HDZ reterirao, da se mora ići u tu Južnu interkonekciju, a ako uzmem u obzir i ove najave Dragana Čovića, odlaska u Ameriku prije maja i raspisivanja izbora, izmjene izbornog zakona i očekuje tu podršku na mjestima gdje će otići po podršku, potpuno jasno da nema nikakve mogućnosti da se stavlja prst u oko Amerikancima.

N1: Vjerujete li da će izdejstvovati, izlobirati taj izborni zakon po mjeri HDZ-a, iako znamo da su iz Brisela, odnosno, Evropske unije i ranije rekli da taj zakon nije prihvatljiv za njih?

Kratina: Pa naravno da taj zakon nije prihvatljiv ni za kakve standarde koji se tiču poštivanja ljudskih prava, snage glasa. Dakle, potpuno jasno da sa takvim zakonom i onim što jeste intencija HDZ-a mi nikad nećemo ući u Evropsku uniju, uostalom to nije njihova briga. Ali mislim da se takva stvar konačno neće moći desiti bez saučesnika unutar države, odnosno, naravno da će zastupnici Trojke biti na velikom ispitu u vezi sa konkretizacijom takve stvari. Pa i oni su sami rekli da taj prijedlog nije prihvatljiv za njih.

N1: Vjerujete li da će glasati za takav zakon, da će se nešto isposlovati u međuvremenu ili će se naći neko kompromisno rješenje prihvatljivo za sve strane?

Kratina: Da se razumijemo, Trojci ne vjerujem ništa i mislim da su mnogi ljudi u zemlji vidjeli da im ne mogu vjerovati ništa, s obzirom na sve ono što se dešavalo u proteklom periodu. Bilo je raznih neistina i laži koje su oni širili i koje su opet nas doveli u situaciju da svjedočimo ovome čemu svjedočimo. Oni su bili ti koji nisu iskoristili momentum da se Milorad Dodik uhapse onda kada je to trebalo učiniti. Oni su nas doveli u ovu situaciju. Oni su govorili nekad i ranije da NATO nije prioritet, da se treba dogovoriti oko onih stvari oko kojih mogu.

N1: A da li oni sada pripisuju zasluge sebi za ovo, kako kažu, gdje se sad Dodik nalazi? On više nije predsjednik Republike Srpske.

Kratina: Mislim da to što govorite, apsolutno nikome ko ima mrvicu zdravog razuma ne može biti prihvatljivo. Kakve zasluge? Oni su potpuno svjesni debakla, međutim evo sad imamo i zvanične izjave Sabine Ćudić kako imamo problem na koji smo mi davno ukazivali i kako sad poziva na neki front probosanskih snaga na koji smo mi pozivali prije 5-6 godina. Pa ne znam, mislim da je vrijeme da konačno priznaju da su to uradili i da traže zajedno sa ljudima koji već godinama pokušavaju odbraniti integritet ove zemlje u nasrtajima, svi oni koji to rade. Mislim da trebaju reći da su na kraju svjesni šta su uradili, a ne dalje nastaviti obmanjivati. Konačno će dalje nastavljati obmanjivati sve nas da jednostavno vjerujemo u njihovim lažima, a ne vlastitim očima.

N1: Za razliku od nekih lidera, odnosno, predstavnika Trojke, Sabina Ćudić je izašla i rekla da imamo problem dok neki drugi potcjenjuju zapravo sve ono što radi Milorad Dodik.

Kratina: Sada opet kažem, to su ljudi koji nisu spremni da kažu da su pogriješili jer znaju šta slijedi nakon toga. Ne možemo mi sada dijeliti svi krivicu za ono što su oni uradili sve ovo vrijeme. Evo na kraju krajeva, predizborna je godina, sama činjenica kako će se postaviti recimo prema kandidaturi Slavena Kovačevića će pokazati sve. Jer ako njima nije u interesu da u Predsjedništvu BiH imamo snage dva naprema jedan, a da ne bude proste većine ako je HDZ tu da se eventualno pomiluje Milorad Dodik i vrati legalno u politički život, onda je jasno kako će se i prema tome postaviti. A dosad smo vidjeli kako su se postavili. Dakle, oni još ne pokazuju apsolutno svjesnost da su napravili strašne stvari protiv interesa ove zemlje, što namjerno, što neznanjem. Potpuno je jasno i da je ovo Vijeće ministara BiH koji su se hvalili da su najbrže formirali, formirano na način da su u njemu ministri koji zaista blokiraju sve vrijeme i retrogradno djeluju, nemaju ni znanja, niti patriotizma, a kad je federalna vlada u pitanju, ne trebamo više ni pominjati cirkus kojem svjedočimo, posebno od nekih ministara u javnom prostoru.

N1: Kada spominjete federalnu vladu, na posljednjoj sjednici koja je održana, čini se da je to bila posljednja, kada je usvojen i budžet Federacije BiH, uslijedila su brojna negodovanja na sam budžet i još jedno pitanje koje se postavlja, a to je kako će FBiH rasporediti 200 miliona KM po kantonima, odnosno, nižim nivoima vlasti?

Kratina: Pa opredijeljena su kod donošenja budžeta velika sredstva za niže nivoe vlasti i to je scenarij koji smo mi već gledali i nakon izbora se sve pokaže gdje su opredijeljena sredstva, u koje sredine, kojim zastupnicima koji su važni bili za usvajanje budžeta i na koji način.

N1: Kako komentarišete to što se Krajina žali na raspodjelu budžeta?

Kratina: Krajina se žali, ali žalimo se i mi svi koji smo tražili nedostatna sredstva za fond solidarnosti. Zar ima bilo šta preče od toga nego da se upute sredstva nedostajuća u fond solidarnosti, da nemamo liste smrti, odnosno čekanja za najbolesnije građane. I vlada u takvim okolnostima kad god mi nemamo riješen problem liječenja najbolesnijih ljudi u Federaciji, liste čekanja su ogromne, upućuje velika sredstva na nižem nivou vlasti, a ne opredjeljuje sredstva u skladu sa zakonom u fond solidarnosti. Treba li više bilo šta reći? Treba reći da je budžet za fond solidarnosti umanjen za 150 miliona KM, a svjedočimo nažalost da je više oboljelih građana. Groteska je to što je i prošli put kad su udruženja razgovarala sa premijerom, on njih upućivao na nivo kantona za nedostatni novac, što je potpuno suludo. Prvo, to nije u skladu sa zakonom, a drugo, vi znate koliko su kantoni različito finansijski moćni, da mi time samo podgrijavamo diskriminaciju građana, jer ako je Kanton Sarajevo kao finansijski moćnik bio u stanju da pomogne svojim onkološkim pacijentima, pa šta ćemo s onim kantonima koji to ne mogu? Dakle, šta? Mi osuđujemo ljude na smrt, diskriminišemo ih u odnosu na to gdje žive kada je u pitanju zdravstvena zaštita.

N1: Isplaćena je prva uvećana penzija. Dakle, to je samo ono prvo uvećanje koje su najavili. Od sredine godine se najavljuje i drugi dio povećanja također, koje je vlast najavila. Vjerujete li, odnosno smatrate li, da je biosistem u ovom trenutku i na taj način održiv?

Kratina: Vidjet ćemo u narednom periodu šta će se dešavati. Činjenica je da se ovdje pribjeglo jednom rješenju koje u sebi krije zaista nepravde u odnosu na građane koji imaju malo godina staža, nisu bili u prilici i za rata, ni da im se uplaćuju doprinosi i nisu svojom krivicom dovedeni u ovu situaciju i tu se nije našlo sretno rješenje. Mislim da će tu biti možda, odnosno, bit će sigurno i apelacija i stojim iza toga da ovo treba popravljati. A što se tiče same visine penzije, tog linearnog uvećanja, to nikako naravno nije dobro rješenje, ali naravno mi ne smijemo biti protiv prilike da se poveća penzija, ali ona je i sad zaista nedostatna.

N1: Pitanje je i koliko ćete uopšte uspjeti u ovoj godini da se bavite pitanjima i penzija, s obzirom na to da je krenula izborna kampanja uveliko. Vlada FBiH je najavila usvajanje seta fiskalnih zakona, upravo u toj zadnjoj godini mandata pa se sada negdje i postavlja pitanje, jesu li od početka mandata oni nekako najavljivali taj set fiskalnih zakona, jesu li doslovno tempirali pred istek mandata. Međutim, kakav će tu biti set fiskalnih zakona, šta će ostaviti iza sebe?

Kratina: Svako ko ima elementarna znanja iz ekonomije zna da je to potpuno suluda stvar. Ne možete vi u zadnjoj godini mandata donositi set fiskalnih zakona, jer kako ćete vi pratiti sve što se dešava i ono što je potrebno da se koriguje. Dakle, kakav set fiskalnih zakona u zadnjoj godini mandata? Tu je čista obmana i laž. Ja jednostavno ne mogu da vjerujem da vlada tvrdoglavo nastavlja kako je počela, a tako će izgleda i završiti ovaj mandat. I na kraju krajeva imali smo 29. decembra sjednicu koja je otkazana, na kojoj su bila dva važna zakona, posredovanje u zapošljavanju i izmjene zakona o zapošljavanju stranaca. Evo čujete od poslodavaca koliko je to urgentno i hitno i da nam biro za zapošljavanje nisu samo neka mjesta socijalne zaštite i za ostvarivanje prava zdravstvenog osiguranja, nego zaista za aktivno traženje posla. Vlada FBiH ne smatra. Mnogo je problema i zakona na čekanju. Evo nema ni na vidiku zakazanih sjednica.

N1: Imate li informaciju kada bi mogla biti održana sljedeća sjednica?

Kratina: Ne, nemam informaciju kada bi mogla biti održana sljedeća sjednica. I to je naravno sve uslovljeno ovim političkim igrama i trgovinama Trojke i HDZ-a. Kažem, ako se ispuni sve ono što su dogovarali u vezi i s izborima sudija Ustavnog suda i druga imenovanja, vjerovatno će se neka sjednica zakazati, ali kažem, nedopustivo je da taj dnevni red sjednice planirane za 29. decembar, koja je otkazana s važnim zakonima, već nije bio u parlamentu.

N1: Mnogo je zamjerke i opozicije i zaduženja. Dakle, zadužujemo se na berzama. Onda se postavi pitanje zašto se ne zadužujemo po povoljnim uslovima kod MMF-a. Vidite li to negdje kao da vlast ne želi zapravo da zna gdje konkretno idu sredstva, s obzirom na to da MMF izričito traži i da se kaže za kakve projekte i na kakve stvari će novac biti utrošen?

Kratina: To o čemu govorite samo govori u prilog načina rada, odnosno, netransparentnosti načina rada vlade i toga da smo mi sad u situaciji da se ove godine prvi put parlament do te mjere razvlasti i da mi nemamo nikakvog utjecaja u vezi s odlukom o privremenom finansiranju i zaduživanju. Vlada je uspjela uz pomoć parlamentarne većine da izglasa upravo ove momente gdje je dodatno derogirala parlament i to govori u prilog netransparentnosti kako oni će izgledati do kraja mandata.

N1: Na inicijativu Transparency Internationala u parlamentarnu proceduru je pušten zakon o sukobu interesa. Skoro 13 godina u Federaciji BiH ne postoji organ koji utvrđuje sukob interesa, a pravni haos koriste funkcioneri koji obavljaju višestruke funkcije dok njihove firme nesmetano dobijaju državne poslove. Kako je to moguće da toliki niz godina nijedna vlast nije željela da dobijemo ovaj zakon?

Kratina: Pa očigledno zato što to nije odgovaralo i ne odgovara ni sad. Ova vlada je najavljivala da će zaista ukinuti neke loše prakse, da će biti transparentnija, a kada je u pitanju sukob interesa, nepotizam, pa ne možete očekivati od trenutne Vlade FBiH da će bilo šta na tom polju uraditi, a ove nisu ništa uradili. Na kraju smo mi odlučili, zastupnici, grupa zastupnika uz podršku Transparency Internationala, da uputimo u proceduru zakon. Kakva će sudbina tog zakona biti skoro se može već i sad pretpostaviti, ne želim širiti pesimizam, ali sve ovo što se dešavalo autocestama, zapošljavanja, važna vladina imenovanja, nepotizam, sve čemu smo svjedočili, govori u prilog tome da neće biti podrške za ovaj zakon.

N1: Znate li koji je status ovog zakona, čiji je nadzor utvrdila prethodna vlada još 2002. godine? Negdje je povučen na doradu kada je došla ova vlada?

Kratina: Tako je, mi smo čekali da se on vrati u parlament.

N1: Na doradi je i zakon o inspekcijama, jedna mala digresija koja je vrlo slična, i ne dolazi u parlament nikako i zbog toga imamo veliki problem u monitoringu svih usluga u socijalnim ustanovama. Kako to komentarišete?

Kratina: Tako je, nema socijalne inspekcije za zaštitu djece u zaštiti zato što ne postoji inspektorat u okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove, a u zadnje vrijeme smo svjedočili zaista krivičnim djelima, strašnim nesrećama u Domu penzionera i u socijalnim ustanovama. I da vi dođete u situaciju da parlamentarna većina ne podrži na prošloj sjednici, evo moj zakon čak, da naložimo vladi da nam hitno u roku 30 dana konačno to dostave u parlament, nije bilo za to podrške.

N1: Da se vratimo još malo na zakon o sukobu interesa. Podaci Transparency Internationala pokazuju da 265 funkcionera u Federaciji trenutno obnaša neku od dodatnih funkcija u javnim ustanovama i preduzećima. Veliki broj njih zapravo time krši još važeći federalni zakon, ali sukob interesa nema ko da utvrdi. Opet jedan paradoks sistema zapravo?

Kratina: Upravo zato, pa odgovara vladi da nema ko da utvrdi sukob interesa. Jer možete samo zamisliti šta bi se desilo da imamo mogućnost da utvrdimo imenom i prezimenom ko se nalazi na kojoj funkciji, koja se ne spaja sa nekom drugom koju obnaša. Ili zašto je vlada imenovala, ne znam, sina ministra na određenu važnu poziciju ili bilo šta slično. Dakle, mi imamo ozbiljne probleme koje ne vjerujem da imaju izgleda apsolutno da se riješe, ali mi ćemo kao zastupnici sigurno, ako ništa, zajedno sa Transparency Internationalom do kraja mandata insistirati na ovome i otvoriti ovu temu, ukazivati na to. To je samo jedan od mnogo znakova koliko je ova vlada neodgovorna i koliko u najmanju ruku bi morala podnijeti poslije svega ostavku na funkcijama koje obnaša.

N1: Da, ali ne možemo samo to adresirati na ovu vladu. Ovaj zakon je u proceduri još od kada je ona prethodna vlada bila na vlasti.

Kratina: Da, ali mi nemamo ništa od toga da govorimo o tome kad imamo vladu koja je rekla da će ispraviti sve loše prakse, dok ja ne amnestiram nikoga. Mi smo i tad kao zastupnici to tražili, ali ova vlada to nije upućivala.

N1: Za kraj da još jednu temu prokomentarišemo, s obzirom na to da se radi o vašem kolegi iz Demokratske fronte. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist Zlatana Begića u predmetu koji se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH te na izbor dvojice zamjenika predsjedavajućih Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i na sve to je zapravo pitanje kako provesti ove presude s obzirom na to da mnoge koje su davno donesene zapravo su još neprovedene u našoj zemlji?

Kratina: Neprovođenje presuda, zaista i Ustavnog suda BiH i u ovoj situaciji kad imamo potvrđeno da se radi o diskriminaciji, jeste u suštini krivično djelo. I ja zaista želim da kažem da su ove presude snažna motivacija za nas koji se borimo u okviru ideologije gdje želimo biti građanska država jednaka i prava sa svim identitetima svih naših građana. Nama ne treba potvrda, a mi to znamo da je ispravno, ali potvrda za sve one koji ovo negiraju. I potpuno je jasno da je ovo još jedan samo u nizu koraka koji će biti bliže onome što treba realno ostvariti u realnom životu da bismo živjeli u jednoj državi po evropskim standardima. Mislim da su ove aplikacije dragocjene i mi ćemo svakako nastaviti insistirati na provođenju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad