Milioni ljudi pobjegli su iz svojih domova zbog razornog rata u Ukrajini. Njih 13 miliona je raseljeno u godinu dana rata i ruske agresije na Ukrajinu.

“13 miliona je osoba bilo prinuđeno da napusti svoje domove. Osam miliona je izbjeglo iz Ukrajine i zatražilo utočište u drugim zemljama, ostali su raseljeni po Ukrajini”, kaže Ljiljana Kokotović, viša saradnica za međunarodnu zaštitu UNHCR-a.

Podrška stanovnika BiH

Koordinator za migracije Društva Crvenog krsta u BiH Haris Magrdžija kaže da Društvo Crvenog križa djeluje u skladu sa međunarodnim ugovorima pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

“Pružamo određenu humanitarnu podršku. U BiH imamo svoju strukturu i od dolaska ukrajinski izbjeglica i u koordinaciji sa UNHCR-om i drugim partnerima, smo pružili odgovor koji je prisutan i danas na terenu. Imamo i podršku stanovnika BiH i to je bitno naglasiti. Naši građani se mobilizuju kada su krize i što je neizbježno komunikacija sa državnim vlastima”, dodaje.

UNHCR je pomogao sa svojim timovima u osnovnim životnim namirnicama u skladištenju i distribuciji, te novčano pomagao izbjeglice kako bi sami nabavili neophodne namirnice i uz druge aktere davali izbjeglicama i drugi vid podrške.

“Nama je bio prioritet komunikacija i koordinacija za različitim akterima. Željeli smo da imamo kontinuitet u pružanju uslova i osobe koje borave u BiH imaju vaučer asistenciju, podrška djeci kroz obrazovanje, prehrambene i neprehrambene artikle, psihosocijalnu podršku. Ljudi koji su ostali bez porodica trebaju takvu podršku i pravnu također. Imamo i podršku za njihove zdravstvene potrebe. Misija Društva Crvenog križa jeste da postoji kontinuirana podrška, a ne samo ona na početku neke krize”, ističe Magrdžija.

Kakva prava imaju ukrajinske izbjeglice?

Kroz BiH je od početka rata prošlo 51 hiljada ukrajinskih izbjeglica, a u BiH trenutno boravi njih 153.

“Prema podacima od Granične policije i Službe za poslove sa strancima, imamo 153 izbjeglice i nalaze se u Međugorju u Općini Čitluk gdje su stigli početkom marta prošle godine. Prihvaćeni su u privatnim smještajima od našeg stanovništva. Ima ih u Banjaluci, Sarajevu, Bijeljini. Prošle godine Vijeće ministara BiH je donijelo odluku o privremenom boravku, ali i ne i ona prava koja su im potrebna jer ovdje borave legalno ali privremeno. Nadam se da ćemo slijediti primjer zemalja EU da dodijeli izbjeglicama privremene zaštite koja nude čitav niz prava. To je pravo na socijalnu zaštitu, obrazovanje i pravo da participiraju na tržištu rada, a da iza toga stoji država”, zaključila je Kokotović.