Oglas

Rok ostaje 1. januar 2028.

Vedran Lakić: Južna interkonekcija je trka s vremenom, cilj je energetska nezavisnost do 2028.

author
N1 BiH
10. apr. 2026. 17:16
Vedran lakić
N1 BiH

Dok se metalska industrija u Bosni i Hercegovini suočava s kolapsom, a cijene goriva diktiraju svakodnevicu, projekt Južne plinske interkonekcije nameće se kao strateško pitanje opstanka. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, u razgovoru za N1, pojašnjava zašto je uvođenje stranog investitora ključno i šta Federacija dobija ovim "opasnim presedanom".

Oglas

Nakon što je Predstavnički dom Federalnog parlamenta potvrdio izmjene zakona, oči javnosti uprte su u Dom naroda. Ministar Lakić ne krije optimizam, ali naglašava da je rasprava neophodna kako bi se otklonile sve dileme.

"Očekujem značajan broj pitanja i diskusija, obzirom da se radi o nečemu što je i jedna vrsta novine. To je pravi način gdje trebamo o svemu raspraviti, iskomunicirati i otkloniti sve dileme. Na kraju se nadam stopostotnom usvajanju ovog zakona i na Domu naroda", poručuje ministar.

Alarm iz Evropske unije: Rok koji se ne smije probiti

Glavni pokretač izmjena zakona i uvođenja direktnog investitora nije bila puka politika, već jasan ultimatum s međunarodnog tržišta.

"Dobili smo od Evropske unije jedno znatno upozorenje kroz donošenje odluke o zabrani korištenja ruskog gasa od 1. 1. 2028. godine, što je napravilo ogroman alarm u cijeloj BiH“, ističe Lakić. Upravo taj datum odredio je novi smjer djelovanja: „Tražili smo način kako da obezbijedimo do tog roka dovod plina iz drugog pravca i da našoj privredi i građanima ponudimo alternativu", dodaje.

Na pitanje da li je realno da projekt bude završen za manje od dvije godine, ministar povlači paralelu s tromim sistemom javnih nabavki koji je opterećivao BH Gas:

"Kada to gradi javno preduzeće, u obavezi je primjenjivati zakon o javnim nabavkama. Vidimo šta se dešava sa žalbenim postupcima. Međutim, imamo sad potpuno drugu situaciju – investitor će biti firma koja nema obavezu da primjenjuje taj zakon i automatski imamo skraćenu proceduru. Ne želim razmišljati o drugom roku osim 1. 1. 2028. godine, koliko god on bio možda i previsoko postavljen."

"Opasan presedan" ili nužno prilagođavanje?

Transparency International BiH upozorio je da je definisanje konkretnog investitora u samom tekstu zakona rizičan potez. Lakić priznaje da je riječ o novini, ali postavlja kontra-pitanje kritičarima:

"Zašto bježimo od promjene naših navika iz prethodnog perioda? Zašto se ne prilagođavamo potrebama i interesima građana i privrede? Apsolutno podržavam sve ljude koji imaju brigu, pa imam je i ja prvi. Moramo mnogo toga uraditi da ugovor između Vlade Federacije i investitora bude toliko popunjen odredbama da zaštiti interese Federacije BiH."

Ministar posebno naglašava zaštitu imovine, što je bila jedna od glavnih briga javnosti.

"U jednom od članova je napisano: sve eksproprisane površine koje se odnose na južnu interkonekciju automatski se pretvaraju u dobro od opšteg interesa. A to prevedeno znači da to više ne može biti vlasništvo investitora i to je ono čime mi štitimo interese Federacije BiH", pojašnjava Lakić.

SPV model: Zašto firma bez radnika?

Dileme oko kredibiliteta američke kompanije koja nema istoriju projekata niti registrovane radnike u BiH, Lakić rješava pozivanjem na svjetsku praksu.

"Ovakvi projekti se na svjetskom nivou realizuju na način da se formiraju nove firme koje se zovu SPV, i koje su isključivo formirane da bi završile jedan projekat. Nama je najbitnije da imamo firmu koja može obezbijediti finansijska sredstva. Ugovor na 20-30 godina će biti ključ zaštite interesa Federacije BiH", kaže Lakić.

Državna imovina kao konačni uslov

Na pitanje u čijem će vlasništvu biti nekretnine na trasi gasovoda, Lakić je rekao da su izmjene zakona upravo zbog toga važne.

"U jednom od članova, u stavu 5 je napisano da se sve eksproprisane površine koje se odnose na Južnu interkonekciju automatski pretvaraju u dobro od opšteg interesa. A to prevedeno znači da to više ne može biti vlasništvo investitora", pojasnio je Lakić.

Iako Federacija ubrzano radi na svom dijelu posla, sudbina projekta na kraju ipak zavisi od dogovora na nivou države Bosne i Hercegovine.

"Problemi državne imovine su na državnom nivou i oni u ovom trenutku nisu riješeni. Ovim zakonom se nikako ne može riješiti problem državne imovine, da se razumijemo. Ako se ne bude riješio taj problem, ni ovaj projekat neće biti implementiran. Bez tog rješenja nema ovog projekta, ali nema ni drugih projekata koji su bitni za izgradnju infrastrukture u BiH", zaključuje Lakić uz napomenu da bi nepostizanje dogovora značilo energetski kolaps i za Republiku Srpsku u trenutku kada ruski gas prestane da teče.

BH Gas ostaje u sistemu

Na pitanje da li se izmjenama zakona smanjuju ingerencije BH Gasa, Lakić je odgovorio da smatra da će ta kompanija biti još kvalitetnija.

"Biće još bolji. Biće još kvalitetniji. Razvijaće se i više nego što se razvio do sada", kazao je Lakić.

Podsjetio je da BH Gas ima svoju referencu iz 2012. godine, kada je završio 40 kilometara gasovoda, ali i niz novih zadataka koji ga čekaju.

"BH Gas dalje razvija zapadnu interkonekciju, Unsko-sanski kanton, sjevernu interkonekciju, Posavski kanton, Brčko distrikt, Tuzlanski kanton. Znači, BH Gas se ne zaustavlja sa razvojem", istakao je Lakić.

Dodao je da će BH Gas i američki investitor morati tijesno sarađivati, jer će se na određenim dionicama njihovi sistemi povezivati.

Trasa proširena zbog interesa Federacije

Lakić je potvrdio da je trasa u odnosu na ranije planove proširena.

"Mi smo iskoristili dobru volju investitora i dodali u trasu sve ono što je interes Federacije BiH", rekao je Lakić.

Naveo je da su dodani Grude, Čapljina, ali i dodatni gasovod od Kladnja do Tuzle.

"To je bio naš interes. Da bi gas došao u Tuzlanski kanton, do Tuzle, do termoelektrane i da se ta privreda u Tuzlanskom kantonu napoji gasom", pojasnio je Lakić.

Dodao je da je svako proširenje trase povećavalo i investiciju, odnosno obavezu investitora da osigura više novca.

Cijena plina

Na pitanje o procjenama da bi američki ukapljeni gas mogao biti značajno skuplji od ruskog, Lakić je rekao da se kod svakog novog projekta na početku pojavljuju negativne procjene.

"Na početku implementacije svakog projekta, koji je potpuno nov i koji je malo zagolicao javnost, uvijek idu negativne stvari. Ja to apsolutno razumijem. Ali mi se nećemo zaustaviti da iznosimo činjenice", rekao je Lakić.

Naglasio je da Federacija nema interes graditi infrastrukturu ako bi to vodilo drastičnom rastu cijena.

"Mi smo iskazali svoj interes, a to je da cijena gasa nakon implementacije projekta bude u rangu cijene koja će biti realna. Ne da ide, ne daj Bože, prema gore", istakao je Lakić.

Dodao je da je ključna stvar izgradnja infrastrukture, jer tek tada postoji mogućnost izbora dobavljača.

"Nama je bitno da izgradimo infrastrukturu. A koji ćemo gas kupovati, to će vrijeme određivati i tržišne cijene u tom trenutku. Pa nismo ovdje ludi da kupujemo skuplje ukoliko na tržištu postoji nešto jeftinije", rekao je Lakić.

Metalska industrija i zaštitne mjere

Govoreći o stanju u metalskoj industriji, Lakić je rekao da je BiH još prije deset godina trebala krenuti u reindustrijalizaciju.

"Nama je bila neophodna prije nekih deset godina reindustrializacija u BiH. Mi nismo otpočeli proces reindustrializacije da spoznamo šta je budućnost naše industrije koja je bila bazna, metalurška, hemijska i druga", smatra Lakić.

Na pitanje zašto nema zaštitnih mjera za uvoz čelika, bio je direktan.

"To treba pitati Vijeće ministara. Obje vlade entiteta, i Vlada Federacije i Vlada Republike Srpske, podržale su te mjere i sve je otišlo prema Vijeću ministara", rekao je Lakić.

Dodao je da fokus treba biti na činjenici da su oba entiteta podržala zaštitu domaće proizvodnje, a da odluka na državnom nivou nije donesena.

Cijene goriva

Kada je riječ o rastu cijena goriva i mogućim mjerama u Federaciji, Lakić je pojasnio da je za taj dio nadležno Federalno ministarstvo trgovine, ali da se razgovori vode svakodnevno.

"Kada su cijene u pitanju, Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine je zaduženo za taj dio. Kolega i ja svakodnevno komuniciramo na ovu temu. Imam određene prijedloge koje ćemo vjerovatno u narednom periodu predložiti", kazao je Lakić.

Na pitanje da li je moguća mjera slična onoj koju najavljuje Republika Srpska, rekao je da se i ta opcija razmatra.

"Izanalizirat ćemo i tu opciju, analiziramo već, ali je pitanje mogućnosti", dodao je Lakić.

Izrazio je i nadu da će primirje između SAD-a i Irana doprinijeti padu cijena.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama