Psiholog Srđan Puhalo je u analizi za portal analiziraj.ba naveo kako je portal N1 najprije objavio, a potom "sakrio" dio iz Pressinga u kojem su gosti emisije, historičari Hrvoje Klasić, Dubravka Stojanović i Edin Omerčić, govorili o karakteru rata u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da se osim agresije Srbije i Hrvatske na BiH može govoriti i o građanskom ratu. Nakon što je obmanuo javnost, analitičar se nije izvinio niti je povukao tekst.

U očiglednu Puhalovu laž lako se mogu uvjeriti svi korisnici interneta jer je, zajedno s drugim tekstovima iz Pressinga, iste večeri kad je emisija na televiziji išla uživo, portal N1 objavio i tekst s odgovorima historičara na pitanje da li se nakon haških presuda Stanišiću i Simatoviću konačno može preciznije govoriti o karakteru rata.

Kad će djeca pitati roditelje: Gdje ste bili za vrijeme Srebrenice, Vukovara…

Nakon presuda Simatoviću i Stanišiću može li se sada preciznije govoriti o karakteru rata u BiH, ali i na području bivše Jugoslavije?

Klasić: Ja se slažem sa tezom da nije bilo crno-bijelo. Da pitate 10 pravnika šta je građanski rat dobili bi pet različitih odgovora. Hrvatska je ‘90-ih bila u Jugoslaviji, Hrvat je sjedio u Predsjedništvu, i mislim da se radilo o građanskom ratu, a onda je uslijedila agresija Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, i Hrvatske na BiH. A ljudi kažu nije bio građanski rat jer je bila pomoć izvana. U kojem to ratu nije bilo pomoći izvana? Pitao sam studente šta je za njih problem građanskog rata i oni si kazali da onda ispadamo svi krivi i da se ne može naplatiti šteta.

Stojanović: Ja se slažem sa svim. Dio građana Hrvatske se pobunio protiv vlasti u Zagrebu, slično je bilo i u BiH što ne umanjuje da je JNA prešla granicu i krenula u sukobe. To je složena situacija.

Klasić: Oni koji su protiv da je bio građanski rat aboliraju domaće stanovništvo jer ako kažemo da je bila agresija onda samo mogu biti krivi ljudi iz Valjeva, a šta je sa onim iz Banjaluke, Tuzle, Mostara…?

Omerčić: Slažem se sa ovim što je profesor Klasić rekao i mislim da je za bh. društvo važnija druga stvar, a to je da krenemo u dublje istraživanje rata. Vrtimo se u krug. Mislim da je izlaz da se krene u dublje istraživanje.

Koliko je štetno za suočavanje sa prošlošću to što je propala revizija presude?

Omerčić: Svako ko ima električnu energiju i internet može pristupiti Haškom tribunalu. Pitam se kako Bosna i Hercegovina to nije mogla dokazati. Imate stenograme u kojima Milošević 1993. godine traži da se odštampa 80 milijardi tadašnjih dinara kako bi se pomoglo ‘Srpskoj Krajini’. Koji dokaz treba da je Milošević slao novac? Toga ima toliko da meni nije jasno (kako je propala revizija).

Stojanović u Pressingu: “Velika Srbija” nije nova, nisu digli ruke od toga

Kakve su uloge Tuđmana i Miloševića u podjeli BiH?

Klasić: Mislim da su te odluje, odnosno njihovi stavovi o BiH na neki način evoluirali i da nisu išli pravolinijski, barem u slučaju Tuđmana. On je u početku govorio o dijelovima Bosne i hercegovine kao teritorji Hrvatske, ali je uslijed pritiska zapadnih saveznika pormijenio politiku. Ali da je u početku sanjao da dijelovi BiH budu teritorija Hrvatske – to nema spora.

Stojanović: Milošević je imao jasne iscrtane granice, time se ozbiljno bavilo od sredine osamdesetih. Problem Srbije je što je

Milošević bio egzekutor, a ta ideja je bila nacrtana mnogo prije njega. U tom smislu je to njega nadživjelo i zato je važno se vratimo na pitanje agresije ili građanskog rata. Ali da je bila samo agresija, Bosna i Hercegovina bi prošla mnogo lakše.

Klasić: Zašto mislim da su ustaše i četnici najveća sramota? Nije problem u ljudima koji misle da se u Srebrenici, Vukovaru ili Jasenovcu nije ništa dogodilo, oni neće promijeniti tok historije. Ali oni koji su u stanju negirati prošlost oni su u stanju to negirati i u budućnosti, zato se moramo boriti protiv revizionista.

Stojanović: Najbolji pokazatelj da historiju ne pišu pobjednici nego je piše sadašnjost pokazatelj je stanje u Srbiji. Ispada kao da su pobijedili četnici u Drugom svjetskom ratu i onda je krenula njihova rehabilitacija, a od partizana se prave loši momci. Mi živimo u jednoj izvrnutoj slici Drugog svjetskog rata.

Upravo je ovaj tekst bio među najčitanijim na portalu N1. Svi su ga vidjeli, osim Puhala.

Svi ga mogu vidjeti i sada. Vidio ga je, navodi, i on ali je onda “nestao”, pa mu je to što nije znao naći članak ili nije želio vidjeti očigledno poslužilo u napadu na portal N1 i optužbu da je od publike “sakriveno” ono što je emitirano u programu iste medijske kuće.

SRĐAN PUHALO: A možda je bio i građanski rat?

“Omiljeni sarajevski istoričari, historičari i povjesničari govore o građanskom ratu u BiH koji se ne smije spomenuti u javnosti Federacije BiH jer se zna da će taj neko biti provučen kroz „toplog zeca“ od strane lokalnih patriotskih bošnjačkih istoričara, javnih radnika i medija.

Ne pitajte me kako ja to znam.

Ali ono što je interesantnije jest da je sve ovo što sam citirao u ovom tekstu stajalo na portalu N1, jer sam to čitao svojim očima, da bi volšebno nestalo kada je postavljen snimak emisije.

Postavlja se pitanje da li je taj dio teksta, koji govori o građanskom ratu, nestao jer je neko procijenio da je tekst predugačak, možda zbog toga što se ne slaže sa ovom tezom ili jednostavno ne žele da se zamjeraju?

Ja odgovor nemam, ali neko na N1 ima”.

Odgovor N1 nije se svidio Puhalu. Teško je prihvatiti saznanje da si lažov.

Posebno ako si “psi'olog, neostvareni …, istraživač” kako Srđan Puhalo sam sebe predstavlja na twitter profilu.

Nakon što je suočen sa svojim lažima o N1, nije se izvinio, niti je povukao analizu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad