Gost Pressinga večeras je bio Miro Lazović, član Predsjedništva DF-a i bivši predsjednik Skupštine Republike BiH, koji je govorio o 29 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ali i zapečatio političke podjele kojima se ne nazire kraj.

Uvijek nekako na godišnjice sklapanja Dejtonskog sporazuma, sjetimo se učesnika pregovora, kojima je te davne 95. okončan rat u Bosni i Hercegovini, određen joj ustavno-pravni okvir, skrojena država s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugim koji su nazvani ostalim. Iako je Dejtonskom sporazumu, čak i od onih koji su ga napisali i potpisali, predviđan kratak život, on je i nakon 29 godina osnova uređenja i funkcioniranja države koja ne prestaje grcati u problemima. U Dejton niko ne smije da pipne, nema ozbiljne rasprave o tome kako bi izgledao život u ovoj zemlji bez Dejtona. Vrtimo se u krugu države Apartheida, koja je i službeno tako okarakterisana presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovdje i danas, zahvaljujući Dejtonskom uređenju, za obavljanje funkcija važnije kojem narodu pripadate i na kojem dijelu države živite, od onog kakav ste čovjek, šta znate i za šta ste sposobni. Rijetki su živi učesnici Dejtonskih pregovora, jedan od njih je gospodin Lazović.

Na pitanje je li ovako trebalo biti Lazović je kaže da se od početka znalo da nije dobar ugovor.

“Te 95. godine bilo je potrebno zaustaviti rat, to je osnovna vrijednost Dejtonskog mirovnog sporazuma, a tada, 95. godine, bili smo svjesni da to nije dobar sporazum, pogotovo njegov Annex 4, to je ustav Bosne i Hercegovine, ali bili smo i uvjeravani od strane Holbrooka kao posrednika tog sporazuma da ćemo najmanje 10 godina morati živjeti s tim ustavom i da će onda doći vrijeme njegove promjene”, kazao je Lazović.

Kako je propao “Aprilski paket”

Kao priliku da se to desi istakao je “Aprilski paket” koji je propao.

“Možda je to bila ta 2006. godina, aprilski paket koji su Amerikanci plasirali, ali sad s ove distance možda mi je i žao što taj aprilski paket propao, ali nije on propao samo radi nas.  Mislim da je on imao dobrih stvari, ali je propao i zbog američkog ambasadora koji nije imao sluha za ono što smo mi njemu govorili, a bilo je potrebno samo da se doda jedna odredba kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva, da ukoliko ne dođe do izbora Predsjedništva u Parlamentu BiH, da ostaje stari sastav Predsjedništva. I sve bi to riješilo. Međutim, on to nije htio prihvatiti i to je pobudilo sumnju u krajnje namjere tog paketa”, kazao je Lazović i dodao:

“Da su imali racionalan pristup i da su to prihvatili aprilski paket bi dosta toga promijenio. Međutim, i bez obzira na to, Dejtonski mirovni sporazum ima u sebi elemente integracije Bosne i Hercegovine, samo zavisi kako ga ko čita. Dodik to čita onako kako njemu odgovara, odnosno često falsificira taj sporazum. Ustav Bosne i Hercegovine shvata kao neki trupac koji je zabijen u zemlju i koji će vremenom trunuti. A ustav Bosne i Hercegovine treba shvatiti kao stablo koje se razvija, koje se grana, koje lista, koje pušta duboko korijenje, jer svaki ustav je takav. Međutim, on to ne dozvoljava i stalno govori da se treba vratiti izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu, pa i ako se vratimo izvornom Dejtonskom mirovnom sporazumu, onda će se pravo vidjeti da je ustav takav da on evoluira, da se on nadograđuje, da on ovu državu Bosnu i Hercegovinu vidi kao državu koja će postepeno prihvatati sve principe koji su prisutni u Evropskoj Uniji i u naprednom svijetu”.

Kako je Lazović kazao iako je optimističan po pitanju budućnosti BiH danas nemamo onu državu za koju smo glasali 1992. na referendumu.

“Činjenica je da mi nemamo danas Bosnu i Hercegovinu koju su građani izglasali 1992. godine na referendumu. Referendumsko pitanje je predviđalo državu Bosnu i Hercegovinu punih prava i građana i naroda. Danas to nemamo. Danas je država duboko podijeljena i etnički i entitetski. Društvene veze su pokidane. Državne institucije ne rade, neefikasne su. Vrijednosti na kojima smo mi živjeli i kojima smo gradili Bosnu i Hercegovinu prije, danas su totalno potisnute. Tako da je na sceni jedna politička utakmica u kojoj je pitanje ko će izaći kao pobjednik. Ja vjerujem da bio sam optimista i 90-ih godina i danas sam optimista bez obzira na ovaj proces mrcvarenja bosanskohercegovačkih građana da će Bosna i Hercegovina nadvladati svoje i spoljne i unutrašnje protivnike”, zaključio je Lazović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje