"Ovo je tužan odraz mađarske vanjske politike, umjesto promicanja miroljubive saradnje, napad na samu osnovu jedne od krhkijih država u Evropi", poručuje u ekskluzivnom intervjuu za N1 Paul Lendvai, autor biografije mađarskog premijera Viktora Orbana i novinar sa sedam i po decenija iskustva o Orbanovim posljednjim izjavama o Bosni i Hercegovini. Orbanove poteze Lendvai ocjenjuje kao poteze u korist Rusije i pravljenja problema u Evropi.

N1: Mnoge izjave mađarskog premijera Viktora Orbana usmjerene na Bosnu i Hercegovinu. Posljednja kaže da se zemlja sa dva miliona muslimana ne može integrirati u Evropsku uniju. Ali i 2018. godine, Orban je uslikan u svom uredu u Budimpešti sa etničkom mapom Bosne i Hercegovine iza leđa i gdje drži knjigu britanskog islamofoba Murraya. Kada smo pitali njegov ured za komentar o tome, rekli su, citiramo: “Kao i njegove kolege, premijer Viktor Orban često koristi karte u svakodnevnom radu. Jedna od mnogih prikazuje Zapadni Balkan i gotovo sigurno se našla na zidu tokom jednog od njegovih sastanaka na temu ilegalnih imigracija. Ali to nije bila karta zapadnog Balkana, to je bila etnička karta Bosne i Hercegovine”. Napisali ste knjigu o Viktoru Orbanu pod nazivom: Orban Novi evropski diktator. Zašto je Viktor Orban fokusiran na Bosnu i Hercegovinu?

Paul Lendvai: Pa, to je vrlo tužna priča jer on stvara probleme. On se koncentriše na zemlje koje su važne i za Rusiju. Nažalost, djeluje kao razarač solidarnosti u Evropskoj uniji. To radi promovišući prijem Srbije u Evropsku uniju i praveći probleme u Bosni. Više puta se susreo sa Miloradom Dodikom, a nedavno je u svojoj posljednjoj posjeti Bosni i Hercegovini odobrio 100 miliona eura kredita Republici Srpskoj, te se koncentriše na RS i ne susreće sa liderima, izabranim u Federaciji BiH, već pokazuje negativan stav. On diže nevolje tamo gdje je to u interesu ruskog vladara. Nažalost, to je ono što je evidentno. On okreće Mađarsku u pravcu istoka. I lično za mene, koji sam prije mnogo godina napisao knjigu o Balkanu i koji imam mnogo, mnogo prijatelja u bivšoj Jugoslaviji, također u BiH, smatram je glavnom stranom za odobravanje. Također, odbacujem izjave o bosanskim muslimanima, koji su tu stoljećima i stoljećima i stoljećima, i to ne kao imigranti, već arhitekte zajedničke države u kojoj žive Srbi, Hrvati i Muslimani. Ono što se dešavalo tokom jugoslovenskih ratova pokazalo je šta znači ako jesi za podgrijavanje etničkih tenzija. Ovo je tužan odraz mađarske vanjske politike, umjesto promicanja miroljubive saradnje, napad na samu osnovu jedne od krhkijih država u Evropi.

N1: Naš tim je bio posljednjih nekoliko dana u Mađarskoj, u posjeti Pecszu. Razgovarali su sa ljudima koji su iz BiH, Bošnjacima koji žive u Mađarskoj stotinama godina. Znači li to da ni Mađarska, ako uzmemo riječi premijera Orbana, ne može biti integrisana u Evropsku uniju jer ti isti ljudi žive u njegovoj zemlji?

Paul Lendvai: Mađarski narod je uvijek bio mješavina mnogih naroda iz Srbije, ljudi koji bježe iz bivše Srbije, Hrvata, Srba, Muslimana, a također i Nijemaca, Jevreja. To je samo po sebi vrlo zeznuto pitanje, mađarski identitet. Ali njegova osnova je nacionalizam i povratak u prošlost. A to je nešto što je jako, veoma loše jer je čitava historija Mađarske bila isprekidana porazima u ratovima. I činjenica je da u Evropi, u Evropskoj uniji, sada postoje nezavisne države. Tužan je odraz da ova vlada ne nastavlja tradiciju Mađarske kao centralnoevropske zemlje, koja želi ravnopravnost. Imam ovdje jedini opozicioni dnevni list Nepszava, gdje vanjskopolitički urednik kaže da mađarska vlada, mađarska diplomatija pokušava da ima secesionističke aktivnosti i napominje da će Dodiku pomoći ovaj kredit i aktivnosti. Mađarski ministar vanjskih poslova je također rekao da će podići sankcije ako se ministri vanjskih poslova EU dogovore o sankcijama RS. I u Sarajevu su bili apsolutno zaprepašteni, iznenađeni kada je to nazvao, kako vi to kažete na engleskom, provokacijom koja se smatra zadatkom integracije muslimana. Ali, izgleda da se postavlja pitanje da mađarski premijer nije nije čuo za tursku okupaciju i da je to trebao naučiti iz mađarske historije. Bošnjaci nisu izbjeglice, već su tu vijekovima živjeli i za vrijeme turske vladavine su prihvatili islam. Ne gubimo nadu da će se jednog dana možda i mađarska diplomatija pridružiti dobroj strani.

N1: Pitanje je, na osnovu ovoga što ste nam upravo pročitali, zašto Orban podržava ljude kao što su Milorad Dodik i Janez Janša, ljudi koji ovdje vode probleme? Da li zato što želi da bude ključni igrač u Evropi ili želi da bude dio te krajnje desničarske politike, koja je danas sveprisutna u Evropi sa Ericom Zemourom u Francuskoj, Marine Le Pen u Francuskoj, također ekstremno desnim političarima u Italiji, Španiji i drugim evropskim zemljama. Živite u Austriji, imali ste problema i sa lokalnim krajnje desnim političarima.

Paul Lendvai: Pa, nažalost, obje su pretpostavke tačne. Mađarska je učestvovala na nedavnom sastanku u Varšavi, lidera ekstremne desnice, političkih lidera u Evropi. Morate napraviti jasnu razliku između vlade i mađarskog naroda, ona ga više ne predstavlja, mislim na veliku većinu Mađara, to je nažalost njegova politika. Susreo sam se Janezom Janšom mnogo puta. I smatrao sam vrlo tužnim to što je jedna od najprogresivnijih zemalja, priča o uspjehu bivše Jugoslavije, Slovenija postala saveznik Mađarske, Orbana. I mogu samo da se nadam da će slovenački narod uskoro izabrati drugačiju vladu. Ovo je, nažalost, veliki uspjeh za Orbana. I sa Vučićem je u veoma dobrim odnosima. Očigledno da nema mađarskog interesa u funkciji rada na raspadu Bosne, to je apsolutna glupost. To može služiti samo interesima velike zemlje, koja želi da izazove nevolje i da oslabi koheziju Evropske unije, da ima dominaciju, status hegemonije nad malim zemljama. Tužan je odraz sadašnjeg mađarskog režima da oni služe ovim interesima. Ali situacija bi se mogla promijeniti i u Mađarskoj. Prvi put postoji koalicija svih opozicionih stranaka i ostaje da se vidi da li će u aprilu iduće godine, kada su zakazani naredni parlamentarni izbori, možda biti izabrana nova vlada. Nije sigurno, jeste šansa, ali je šansa i za budućnost Evrope.

U videu pogledajte šta Landvai na osnovu sedam i po decenija novinarskog iskustva i više od devet decenija života kaže o Evropskoj uniji i njenom komesaru za proširenje, jačanju desnih političkih snaga te o stanju novinarstva danas u svijetu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad