Lijekovi i suplementi u BiH skuplji nego u regionu: Građani štede prelaskom granice i kupovinom online

Veoma često, u potrazi za jeftinijim lijekovima, građani BiH posežu za prelaskom granice. Uglavnom u susjednu Srbiju gdje mogu da uštede i do 40%. Visoka stopa PDV-a u BiH ključni je razlog zbog kojeg cijene lijekova u Bosni i Hercegovini prevazilaze one u okruženju. Međutim, važnu ulogu igra i to što se većina proizvođača nalazi u ovoj susjednoj državi.

"Kolege u Srbiji imaju najmanji PDV na tim lijekovima, što se regiona tiče, tako da nam oni, nekako, i nude tu najpovoljniju cijenu, s tim što mi sve što uvozimo iz Srbije moramo da platimo – uvoz, registraciju, sve propratno", ističe Nađa Džumhur, magistirca farmacije.

Osim što su cijene lijekova u BiH skuplje u odnosu na, konkretno, Srbiju, cijene se razlikuju i prema entitetima i to zbog različitih marži.

Tako je radi uštede, za razliku od prelaska državne granice, jednostavnije otići u drugi entitet, dodaje naša sagovornica, koja je zaposlena u jednoj apoteci u Republici Srpskoj, neposredno uz entitetsku liniju.

"To je, isključivo zakonska regulativa koja nije ista u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, nažalost. U FBiH je još uvijek malo veća zakonska odredba, tako da na te stvari mi ne možemo ni da utičemo", pojašnjava Džumhur.

A nadležnima, po svemu sudeći, ovo pitanje nije prioritet, čak ni u izbornoj godini. Sve je ostalo na ideji da bi do smanjenja cijena lijekova došlo smanjenjem PDV-a ili uvođenjem diferencijalne maloprodajne marže čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Do tada, cjenovne razlike najviše su uočljive u kozmetičkim preparatima i suplementima, odnosno, dodacima ishrani, zbog čega se, posebno u ovom drugom slučaju, potrošači sve više okreću kupovini na online platformama. Određeni suplementi, poput Solgara, u odnosu na apoteke i drogerije, mogu se nabaviti dvostruko jeftinije. Čak i oni vitamini sa dvostruko većom gramažom u odnosu na one dostupne u maloprodajnim objektima.

"Cijene diktiraju, isključivo, tržište i uslovi na tržištu, tako da ne mora značiti ako je nešto jeftinije na nekoj on line platformi, da je lošijeg kvaliteta jer su troškovi veliki da bi se nešto registrovalo u našoj državi, a naše tržište je malo, tako da su to čisto ekonomski faktori", naglašava nutricionistkinja Maja Tubić-Banović.

Međutim, od svog nastanka industrija dodataka ishrani suočava se s problemom lažnih proizvoda, zbog čega moramo znati šta tačno tražimo, upozoravaju nutricionisti. Mnogi, na primjer, biljni preparati ne testiraju se na adekvatan način zbog samog sastava jer je izuzetno teško uraditi testiranja preparata koji ima mnogo biljnih komponenti, pa tako ne postoji standard ni na našem, niti na svjetskom tržištu.

"Morate da znate koji oblik, na primjer, magnezijuma tražite, dakle, da li tražite oksid, ili citrat ili glicinat. To jako mijenja njihovu bioraspoloživost u organizmu i mijenja efekat samog preparata, kakve se pomoćne supstance nalaze u samom suplementu, i dobra je preporuka da preparat bude testiran od nezavisne institucije", dodaje Tubić-Banović.

Internet prodavci, stoga, moraju da uspostave stroge mjere kontrole kvaliteta, a potrošači se moraju edukovati kako bi se zaštitili od eventualnih problema. Ipak, još važnije je upozoriti na to da se dodaci ishrani ne smiju uzimati na svoju ruku, upozoravaju ljekari.

"Vitaminska infuzija mora biti personalizovana, mora biti indikovana od ljekara koji ima iskustvo i mora biti praćena od medicinskih profesionalaca do samog kraja, kako se ne bi dogodile eventualne komplikacije. Odnosno, smanjiti te komplikacije na minimum", napominje Jasminka Ćorović – Kuburović, specijalistica interne medicine i kardiologinja.

U međuvremenu, širom BiH bilježi se povećanje broja pacijenata s respiratornim infekcijama i simptomima koji podsjećaju na sezonsku gripu. Samo u FBiH više od deset hiljada pacijenata nedjeljno, zbog čega je jačanje imuniteta od izuzetne važnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad