Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta David McAllister smatra da novo poglavlje u politici proširenja zahtijeva pažljivu reformu u sjeni rata u Ukrajini. On ističe da se geopolitički razlozi koji idu u prilog pristupanju Ukrajine, Moldavije i Gruzije odnose i na Zapadni Balkan.
McAllistera u autorskom tekstu naslova “Zašto veća EU ne znači i jaču EU” ističe da “proširenje Evropske unije doživljava renesansu“. Navodi da je Evropska komisija u novembru prošle godine predstavila historijski paket, uključujući 10 izvještaja o stanju zemalja kandidata na njihovom putu ka pridruživanju EU, te objavila novi plan rasta za Zapadni Balkan.
“Nadalje, s obzirom da je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, jasno je da EU više ne pokazuje samo simboličnu solidarnost sa susjedima koje je napadnula ili prijetila Rusija. Umjesto toga, novo poglavlje počinje i ubrzano je zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini – i to s pravom“, navodi on, te ističe: “Proširena EU će biti jača samo ako reformišemo način na koji naša unija funkcioniše“.
“Sive zone su opasne”
McAllister upozorava da su “sive zone opasne“, te da “one daju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prostor za širenje dok pokušava da probije imperijalistički rov kroz Evropu, koristeći vakuum koji je EU djelimično stvorila kada nije ispunila mnoga obećanja data zapadnom Balkanu prije 20 godina“.
Također upozorava da Moskva i Peking “namjerno koriste frustraciju, rezignaciju i, u određenoj mjeri, zamor od proširenja“.
“Ove sive zone duž granica EU moraju nestati. EU bi svoju ogromnu tehničku i finansijsku pomoć trebala komunicirati strateški. Proširenje je geopolitička nužnost“, navodi on.
Međutim, ističe da, iako ruski rat “pruža tragičan kontekst u kojem se proširenje ubrzava”, on ne uklanja prepreke. Navodi da proces ostaje zasnovan na zaslugama i da svaka zemlja mora ispuniti kriterijume.
“Ne može biti prečica, pogotovo kada su u pitanju “osnovi” – vladavina prava i demokratija, a time i ustavna stvarnost“, podcrtao je.
Zatim objašnjava da Ukrajina i dalje treba da učini više na istragama i presudama, ali da je zemlja poduzela impresivne korake u borbi protiv korupcije i implementaciji vladavine prava, što je u decembru prošle godine Evropsko vijeće i prepoznalo.
Ovo se također odnosi na Moldaviju i Gruziju gdje se veliki dijelovi civilnog društva jasno zalažu za pridruživanje EU.
“Geopolitički razlozi koji govore u prilog pristupanju Ukrajine, Moldavije i Gruzije prirodno se odnose i na Zapadni Balkan. Nakon napretka koji je Bosna i Hercegovina ostvarila na svom reformskom putu, lideri su konačno dali zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Sarajevom na sastanku Vijeća krajem marta“, navodi on.
Bez crno-belog razmišljanja
McAllister smatra da ljudi na Zapadnom Balkanu ne smiju biti ostavljeni s osjećajem da je u pitanju “sve ili ništa, crno ili bijelo”.
“Umjesto toga, trebali bismo omogućiti ljudima da budu svjedoci opipljivih prednosti EU u ranijoj fazi, prije nego što njihova zemlja postane punopravna članica. Hajde da radimo na konkretnim načinima postepenog integrisanja zemalja kandidata u EU. Polazne osnove za takav pristup postoje u zaključcima Vijeća iz juna 2022. godine“, navodi on.
On zagovara cilj što jačeg unaprijeđivanja političkog udruživanja i ekonomske integracije prije formalnog pristupanja, navodeći da pojačani sporazumi o pridruživanju sa Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom predstavljaju osnovu za to. Dodaje da su sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju sa šest zemalja Zapadnog Balkana uži po obimu, te da je stoga novi plan rasta za Zapadni Balkan, o kojem se sada pregovara, dobrodošao dodatak.
“Renesansa politike proširenja i konsenzus da se trebamo proširiti jedna je od strateški najznačajnijih, ali najmanje prepoznatih posljedica ruskog rata protiv Ukrajine. Međutim, proširena EU će biti jača samo ako uradimo ono što smo dugo oklijevali: ako preispitamo način na koji naša unija funkcioniše. Ako broj članova poraste za skoro trećinu, onda je našoj zajednici potrebna jaka struktura – od podruma do krova. Ne radi se samo o uljepšavanju fasade već i o jačanju samog tkiva naše zajednice“, navodi on.
Dodaje da je prijedlog Komisije o reformama prije proširenja i reviziji politika dobrodošao korak, te da očekuje da će Evropsko vijeće do ljeta usvojiti mapu puta za budući rad.
“Pritisak na reformu djeluje u oba smjera: zemlje kandidati se moraju osposobiti za EU, a EU mora biti sposobna za zemlje kandidate“, navodi na kraju.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!